Samo od materijala u kojima se obrađuje Titov režim mogla bi se sastaviti solidna istorijska građa.
Od nedavno je dostupna arhiva CIA koja sadrži brojna dokumenta koja se odnose na bližu i dalju istoriju Balkana, a zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije bila su od najvećeg interesa.
U dokumentima se nalazi procena vojnih snaga neposredno posle rata pa nadalje, procena snage Titove vlasti, odnosno kolike su mogucnosti da on padne.
Ide se često i u detalje, analiziraju se jugoslovenski mediji, prati se svaka svađa u partijskom vrhu. Iz dokumenata se vidi i na koji je nacin Tito vodio svoju politiku, vrlo pragmatično i bez puno skrupula, navodi.
Posebnoje bio praćen Rankovićev pad, likvidacija Hebranga i Žujovića, javni obračuni i revizionizam vodećih Titovih špijuna nakon njegove smrti. S diplomatama kalibra Henrija Kisindžera razgovarao bi u rukavicama.
S Kastrom, prema ovim dokumentima, nije bio u naročito dobrim odnosima, pogotovo mu je zamerao mešanje u sukobe u Angoli koju je smatrao važnom u kontekstu nesvrstanosti.
Brojni su i dokumenti koji se odnose na tok i period nakon raspada Jugoslavije.
Vidljivo je da se pratilo i sve što govori Franjo Tuđman, kakva su kretanja na terenu, mogućnosti ishoda sukoba, uz vrlo brzu reakciju u procenama.
I. P.