1473 - Rođen je poljski astronom Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sistema, jedne od najvećih prekretnica u istoriji nauke. Umesto Ptolomejeveog geocentričnog sistema, prema kojem je Zemlja centar vasione, on je posle istraživanja koja je obavio po povratku sa višegodišnjih studija u Italiji - polazeći od teorije grčkih astronoma koji su smatrali da je Sunce centar sveta oko kojeg kruže Zemlja i druge planete - osmislio heliocentrični sistem. Prema tom učenju, Zemlja i planete kreću se putanjama u čijem je centru Sunce, a prividno kretanje nebeske sfere posledica je kretanja Zemlje. Time je udario temelje moderne astronomije i osnove za otkrića Johanesa Keplera i Isaka Njutna o kretanju nebeskih tela, ali je njegova teorija imala dalekosežne posledice i za ostale prirodne nauke i celokupan duhovni razvoj čovečanstva. Njegovo učenje je, uz mnoštvo sledbenika, zbog zloglasne rimokatoličke inkvizicije imalo i mučenike - Djordana Bruna sud inkvizicije poslao je na lomaču, a Galilea Galileja pod pretnjom smrti primorao da učenje proglasi za zabludu. Rimska crkva je 1616. zabranila sva dela koja su za osnovu imala Kopernikovo učenje. Dela: "Narratio prima", "De Revolutionibus Orbium Coelestium" (O kruženju nebeskih tela).

1674 - Potpisivanjem Vestminsterskog ugovora okončan je Englesko-holandski rat, a Nova Nizozemska (područje Njujorka) pripala je Engleskoj.

1743 - Rođen je italijanski kompozitor Luiđi Rodolfo Bokerini, virtuoz na violončelu, koji je uticao na razvoj gudačkih kvarteta kao muzičke forme i prvi komponovao muziku za gudačke kvintete i kvintete za gudačke instrumente i klavir. Stvorio je oko 500 dela u stilu rokokoa, uključujući simfonije, koncerte za violončelo, kamernu i crkvenu muziku.

1845 - Rođen je ruski vizantolog i slavista Fjodor Ivanovič Uspenski, profešor univerziteta u Odesi i Petrogradu, dopisni član Srpske kraljevske akademije, član ruske carske Akademije, kao i docnije sovjetske. Od 1894. do 1914. rukovodio je Ruskim arheološkim institutom u Carigradu. Bio je plodan naučnik i autor je najobimnije i najsadržajnije Istorije Vizantijskog carstva.

1875 - Umro je srpski pisac Kosta Trifković, komediograf koji je realistički oslikao naravi srpske Vojvodine polovinom 19. veka. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Vinkovcima i Pešti, a nakon okončanja pomorske škole živeo je kao pomorac 1862/3 Potom završava studije prava u Požunu (sada Bratislava) i radi u Pešti kao činovnik, potom u Novom Sadu kao beležnik i advokat. Nasuprot romantičarskoj herojskoj tragediji, negovao je proznu realističku komediju. Nastavio je komediografsku tradiciju zanemarenu u srpskoj literaturi posle Jovana Sterije Popovića, ali bez Sterijine snage i dubine. Dela: "Izbiračica", "Milo za drago", "Mladost Dositeja Obradovića", "Školski nadžornik", "Ljubavno pismo", "Čestitam", "Francusko-pruski rat".

1892 - Rođen je Tadija Sondermajer, pionir srpske avijatike. Osnivač je "Aeroputa" (Društvo za vazdušni saobraćaj Aeroput) nacionalne aviokompanije, i prvi naš vazduhoplovni inženjer. Bio je pilot-lovac i jedan od osnivača Aerokluba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Nakon okončanja gimnazije u rodnom Beogradu, u Nemačkoj je započeo studije arhitekture. Kada je izbio Prvi balkanski rat prijavio se u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Postao je vazduhoplovac 1916. na Solunskom frontu. Proslavio se istorijskim letom sa pilotom Leonidom Bajdakom, na relaciji Pariz - Bombaj i natrag, od 20. aprila do 2.maja 1927. nepun mesec pre čuvenog Lindbergovog leta Njujork - Pariz. Maršrutu dugu 14.800 kilometara, prešli su u 15 etapa, za 11 dana, odnosno 89 sati efektivnog leta. Prilikom povratka, dvojicu heroja na beogradskom (bežanijskom) aerodomu svečano je dočekalo oko 50.000 Beograđana. Odlikovan je nizom srpskih i savezničkih odlikovanja, među kojima su i Karađorđeva zvezda s mačevima, Zlatna medalja za hrabrost, Legija časti.

1911 - Rođen je Nikola Hercigonja, jugoslovenski kompozitor i muzikolog. Studirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je profesor istorije muzike i muzikologije na Muzičkoj akademiji u Beogradu od 1950. do 1975. Autor je više od 300 muzičkih dela različitih žanrova - od monumentalnih muzičko-scenskih dela: scenski oratorijum "Gorski vijenac", muzičko-scenska vizija "Planetarijum", opera-balet "Stavite pamet na komediju", oratorijum "Jama", "Sluga Jernej i njegovo pravo" pa do masovnih pesama, poput Svečanih pesama "Jugoslavijo" i "Uz maršala Tita". Publikovao je i više od 200 muzikoloških publicističkih radova u dnevnoj i periodičnoj štampi kao i na radiju.

1920 - Rođen je Desimir Tošić, publicista, jedan od lidera Demokratske stranke. Rođen je u Beloj Palanci nedaleko od Pirota. Bio je jedan od studentskih prvaka Demokratske stranke uoči Drugog svetskog rata i napada na Kraljevinu Jugoslaviju. Nakon rata živeo je kao politički emigrant u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Decenijama je uređivao emigrantski list "Naša reč" (1948-1990). Vratio se u Srbiju 1990. i jedan je od osnivača obnovljene Demokratske stranke. Izvesno vreme bio je i narodni poslanik. Dela: "O ljudima, eseji, zapisi, sećanja", "Kolektivizacija u Jugoslaviji", "Crkva, država, društvo", "Demokratska stranka 1920-1941".

1924 - Rođen je američki filmski glumac Li Marvin, briljantan tumač uloga brutalnih otpadnika i ljudi sa margine društva. Filmovi: "Velika trka", "Komančerosi", "Dvanaest žigosanih", "Čovek koji je ubio Liberti Valansa", "Kat Balu" (Oskar), "Monti Valš", "Point Blank", "Pakao Pacifika", "Ubice".

1924 - Rođen je Mateja Matejić, književnik, profesor, sveštenik. Kao profesor Ohajo univerziteta u Kolumbusu, gde je predavao slovenske jezike i književnost, osnovao je znamenitu "Hilandarsku sobu ", najveću kolekciju mikrofilmovanih starih slovenskih rukopisa. Godinama je bio glavni urednik izdavačke ustanove "Kosovo" kao i zvaničnog lista SPC u SAD i Kanadi "Staza Pravoslavlja". Odlikovan je ordenom Svetog Save prvog stepena kao i arhiepiskopskom gramatom Patrijarha Pavla. Dela: "Tamo gde vreme ne stari ", "Pravoslavlje - Hrabrost biti drukčijim, snaga ostati ne promenjen ", "Na stazama izbegličkim", "Jevanđelje po Majku ", "Biography of Saint Sava", "The Holy Mount and Hilandar Monastery ", "The oldest Christian liturgy in English ".

1952 - Umro je norveški pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1920. Hamsun je bio medu najmarkantnijim književnim pojavama u istoriji uopšte. Njegovi romani, pisani superiornim stilom, usredsređeni su na psihologiju ličnosti i prožeti doživljajima prirode i ljubavi. U okupiranoj Norveškoj tokom Drugog svetskog rata podržao je vladu koju su ustoličili nacisti. Posle rata osuđen je za veleizdaju, ali u poslednjem delu, autobiografiji "Na zaraslim stazama", nije iskazao nikakvo kajanje. Ostala dela: romani "Glad", "Misterije", "Pan", "Viktorija", "Sanjari", "Rosa", "Pod jesenjom zvezdom", "Benoni", "Lutalica svira sa sordinom", "Poslednja radost", "Deca vremena", "Grad Segelfos", "Plodovi zemlje", "Skitnice", "Žene kraj studenca", "Poslednje poglavlje", "August", "Ali život živi".

1991 - Boris Jeljcin je zatražio ostavku predsednika Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova, tvrdeći da je on žrtvovao reforme da bi povećao ličnu vlast.

1997 - Umro je kineski državnik Deng Sjaoping, glavni arhitekta privrednih reformi i silovitog ekonomskog uspona Kine krajem 20. veka. Najmnogoljudnijom zemljom sveta rukovodio je od 1978. a sa poslednje zvanične rukovodeće funkcije povukao se 1990, ali je njegov presudan uticaj ostao nesporan do smrti. U ranoj mladosti 1920. radio je u fabrikama u blizini Pariza, gde je 1922. postao član Omladinske komunističke lige, a po povratku u otadžbinu 1924. Komunističke partije Kine. Posle studija u Moskvi, 1927. izabran je za sekretara CK KP Kine i potom je bio jedan od rukovodilaca Kineske revolucije i istaknuti komandant jedinica kineske Crvene armije. Član Politbiroa CK KP Kine postao je 1955. a 1956. generalni sekretar, ali je zbačen 1966. u ultralevičarskoj Kulturnoj revoluciji i poslat u radni logor na "prevaspitavanje". Autor je sada već legendarne izjave: "Nije važno da li je mačka crna ili bela, sve dok lovi miševe" (1961). Rehabilitovan je 1973. i postavljen na funkciju potpredsednika vlade, ali ga je sa vlasti 1976. oborila "četvoročlana banda" predvođena Maovom suprugom Djang Chin. U vrh kineske politike vratio se 1977. posle Maove smrti i hapšenja "četvoročlane bande", a 1978. započeo je gigantske političke i ekonomske reforme kojima je preobrazio Kinu, učinivši je jednom od ekonomski najuspešnijih zemalja sveta.

1999 - "Nećemo dati Kosovo i Metohiju ni po cenu bombardovanja" - bile su reči tadašnjeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića u razgovoru sa predstavnicima skupštine Kipra, povodom pretnji bombardovanjem ukoliko ne bude dozvoljena strana okupacija tog dela Srbije.

2008 - Umrla je ruska balerina Natalija Besmertnova, primabalerina moskovskog Boljšoj teatra od 1961. do 1995. Bila je diplomac Moskovskog koreografskog učilišta a docnije prvakinja baleta najpoznatijeg ruskog teatra gde je dospela još kao učenica znamenite baletske škole. Najzapaženija je po rolama u baletima: "Spartak" (Frigija), "Romeo i Julija", "Legenda o ljubavi", "Ivan Grozni" "Zlatni vek", "Angara". Nakon odlaska sa scene u Boljšoj teatru je u svojstvu pedagoga. Nosilac je brojnih nagrada među kojima je nagrada Pariske baletske akademije "Ana Pavlova", Lenjinova nagrada, imala je i zvanje Narodnog umetnika Sovjetskog Saveza.

2016 - Preminuo je Umberto Eko, italijanski pisac i naučnik. Svetsku slavu doneo mu je roman "Ime ruže", preveden na 43 jezika i prodat u više od 30 miliona primeraka. Eko, inače univerzitetski profesor izuzetnog ugleda, diplomirao je filozofiju na Univerzitetu u Torinu 1954. Bio je stručnjak za filozofiju Srednjeg veka i semiotiku, koju je definisao kao "filozofiju jezika". Autor je brojnih eseja i knjiga iz teorije umetnosti, lingvistike, semiotike, teorije medija, a pisao je i književnu kritiku pa i knjige za decu. Redovno je objavljivao i u dnevnim novinama i vodećem italijanskom magazinu "Espreso". Druga dela: "Fukoovo klatno", "Ostrvo dana pređašnjeg", "Baudolino", "Praško groblje", "Tajanstveni plamen kraljice Loane".

2018 - Dogodila se erupcija vulkana Sinabung na severu Sumatre, Indonezija. Eksplozija je raznela čitav vrh planine i izbacila pepeo više od 5.000 m u visinu. Erupcija tog vulkana prethodno se dogodila 2010. Oko 30.000 osoba primorano je da napusti domove u okolnom području.