1571 - Umro je italijanski vajar, zlatar i pisac Benvenuto Čelini. Njegova autobiografija "Život Benvenuta Čelinija pisan vlastitom rukom", na srpski prevedena pod naslovom "Moj život", značajan je dokument kulturne istorije renesanse. Autor je i dela "Traktat o zlatarstvu" i "Traktat o vajarstvu". Živeo je nestalno, radio je u Firenci i Rimu, a u Parizu je boravio kao dvorski zlatar francuskog kralja Fransoa I. Napravio je mnoštvo minuciozno urađenih likova i sitnih zlatarskih predmeta, ali i skulpture i reljefe velikog formata, poput "Perseja sa glavom meduze", "Kozima Medičija", "Nimfe iz Fontenbloa".

1633 - Rimokatolička inkvizicija uhapsila je u Rimu italijanskog astronoma Galilea Galileja zato što je dokazivao prednost kopernikanskog heliocentričnog sistema nad ptolomejskim geocentričnim sistemom. Sud inkvizicije ga je, pod pretnjom smrću, potom prisilio da to učenje proglasi zabludom.

1668 - Španija je i formalno priznala nezavisnost Portugala. Između 1580. i 1640. Portugal se nalazio pod vlašću španske krune.

1768 - Rođen je ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama sledio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirisao i ruskim folklorom. Pored basni, pisao je satirična "pisma" i komedije. Pisao je izvornim narodnim jezikom, a mnoga njegova "naravoučenija" su prerasla u poslovice. Znatno je uticao na evropsku literaturu. Dela: zbirke basni, komedije "Modna trgovina", "Lekcija kćerima", "Književnik u predsoblju", komične opere "Histerična porodica", "Kafana".

1787 - Umro je Ruđer Bošković, matematičar, fizičar, astronom, filozof, pesnik, univerzitetski profesor. Osnivač je Brerske astronomske opservatorije pored Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan je od najvećih umova u istoriji nauke uopšte. Bio je srpskog porekla - njegov otac Nikola, trgovac, pisao je o svom poreklu i o srpskim manastirima Raške oblasti. U 15. godini otišao je iz rodnog Dubrovnika u Rim, gde je završio isusovački kolegijum. Postavio je dve geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu merenja meridijana, rešio je problem okaca u saću. Nasuprot Isaku Njutnu, vreme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Dela: "Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium", "Opera partientia ad opticam et astronomiam", "Elementorum universae matheseos", "O morskoj plimi", "O zakonu sila u prirodi", "O svetlu", "Teorija konusnih preseka", "Elementi matematike".

1831 - Rođen je srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata uopšte, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske akademije, dva puta član namesništva maloletnim vladarima i četiri puta predsednik vlade Srbije. Po okončanju studija u Francuskoj i u Hajdelbergu, vratio se u otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istanbulu. Tokom boravka u Turskoj od 1861. do 1867. uspešno je okončao pregovore o opozivanju turskih garnizona iz utvrđenih gradova Srbije. Ministar inostranih poslova je u razdoblju od 1867. do 1888. predsednik vlade Kneževine i Kraljevine Srbije u više navrata. Namesnik maloletnog kneza Milana Obrenovića postao je 1868. a od 1889. maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao namesnik kneza Milana najviše je doprineo donosenju novog ustava 1869. a 1878. uspešno je zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše sporazum sa Austro-Ugarskom, smatrajući da će Srbiju učiniti ekonomski zavisnom od Dvojne Monarhije, zbog čega je podneo ostavku na položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i kasnije kao regent kralja Aleksandra nastojao je da Srbija oslonac nađe u Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj radikala, ali je položaj regenta napustio 1893. pošto je kralj Aleksandar uz podršku radikala izvršio državni udar. Dela: "Spoljašnji odnošaji Srbije 1848-1872", "Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost 1875-1878".

1903 - Rođen je belgijsko francuski pisac Žorž Simenon, autor 84 kriminalistička romana čija je glavna ličnost imaginarni inspektor Megre. Simenon je jedan od najtiražnijih autora kriminalističkog žanra uopšte. Dela: romani "Lađar", "Noć na raskršću", "Mali doktor", "Megre postavlja zamku".

1952 - Umro je srpski pisac Jovan Popović, pripadnik grupe pisaca koja je između dva svetska rata negovala socijalnu literaturu. Posle zavođenja Šestojanuarske diktature 1929. osuđen je zbog komunističke propagande. Nakon oslobođenja Jugoslavije u Drugom svetskom ratu pokrenuo je i jedno vreme uređivao "Književne novine". Dela: zbirke pesama "Hadžija večnosti", "Lasta u mitraljeskom gnezdu", "Ples nad prazninom", proza "Lica u prolazu", "Istinite legende", "Reda mora da bude", "Sremska hronika", studije i eseji "Djura Jakšić i njegovo doba", "Sterija i počeci srpske drame", "Svetozar Marković".

1974 - Umro je srpski slikar Petar Lubarda, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od naših najznačajnijih slikara u 20. veku. Slikarstvo je studirao u Beogradu i Parizu. Slikao je predele, mrtvu prirodu, portrete, a u poslednjem stvaralačkom periodu oprobao se u apstraktnom slikarstvu, zadržavajući osobeni stil i prepoznatljiv snažan kolorit.

2007 - Postignut je sporazum o nukleranom razoružanju Severne Koreje. Šest država (Južna Koreja, Kina, Rusija, SAD, Japan i Severna Koreja) postiglo je dogovor u Pekingu o okončanju severnokorejskog nuklearnog programa, pošto je Pjongjang pristao da zatvori svoja ključna nuklearna postrojenja u roku od dva meseca, u zamenu za konkretnu pomoć, najviše u energentima.

2017 - Zbog pucanja brane Orovil, na reci Pero oko 240 km od San Franciska, u Severnoj Kaliforniji, koja je sa 230 metara najviša u SAD, gde se nedavno otvorila velika rupa, evakuisano je oko 200.000 lica. Naređenja za evakuaciju usledila su pošto je utvrđeno da bi pomoćni prelivnik mogao da popusti u bilo kom trenutku i izazove poplave u seoskim područjima duž reke Feder.