Rezultati dosadašnjeg ispitivanja u Šumadijskom i Pomoravskom okrugu pokazuju da u njima nije zabeleženo prisustvo virusa Zapadnog Nila ni kod komaraca, ni kod pregledanih životinja, izjavio je direktor Veterinarsko- specijalističkog instituta u Jagodini koji je nadležan za ta dva okruga Zoran Rašić.
U Srbiji je do sada od virusa Zapadnog Nila umrlo devet osoba, a registrovana su 102 slučaja obolevanja, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Preminuli od virusa Zapadnog Nila su sa teritorije Južnobačkog i Južnobanatskog okruga i iz Beograda.
Prema rečima Rašića, u Šumadijskom i Pomoravskom okrugu nema prisustva virusa ni kod komaraca, ni kod pregledanih životinja.
"Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede realizuje monitoring na bolest Zapadnog Nila tako da se na teritoriji svakog okruga pregleda odredjeni broj uzoraka krvi konja i ptica i sakupljaju se komarci na većim vodotokovima", kazao je Rašić.
On je dodao da za sada nema bojazni od pojave te bolesti, a da lokalne samouprave detaljno sprovode mere dezinsekcije na svojim teritorijama, što je najvažnije u sprečavanju pojavljivanja te bolesti.
Prema njegovim rečima, epizotiološka situacija na teritoriji Pomoravskog i Šumadijskog okruga takodje je stabilna, a trenutno se sprovodi vakcinacija životinja, i to svinja protiv klasične kuge, goveda protiv bolesti plavog jezika i nodularnog dermatitisa i ovaca protiv bolesti plavog jezika.
"Zahvaljujući strogim merama koje sprovodi veterinarska inspekcija na granicama naše zemlje, mi nemamo sumnju ni na pojavu afričke kuge", rekao je Rašić.
Na teritoriji Pomoravskog okruga tokom leta evidentirana je trihineloza kod dve odstreljene divlje svinje, ali to meso nije dospelo u promet.
Doktor Rašić je dodao da postoji velika verovatnoća da će zbog kišne godine biti povećana količina mikotoksina u žitaricama i uopšte u komponentama u hrani za životinje, a posledično i u namirnicama.
"Verujem da će se sprovesti opsežna ispitivanja, da takve namirnice neće dospeti u promet i da takve žitarice, odnosno komponente za hranu za životinje, neće biti u upotrebi. Svakako je rizik veći nego prethodnih godina", kazao je Rašić.
On je poručio vlasnicima životinja i farmerima i svima koji se bave preradom i proizvodnjom životnih namirnica životinjskog porekla da blisko saradjuju sa veterinarskom službom, jer samo tako može da se spreči pojava zaraznih bolesti.
