AKTUELNO

Kada u novembru nebo iznenada potamni, a tišinu prekine snažan prasak groma, nije neobično da se ljudi zapitaju da li takvo vreme najavljuje nešto neobično.

Grmljavinske oluje najčešće povezujemo sa vrelim letnjim danima, kada se zagrejan vazduh podiže i stvara uslove za razvoj snažnih oblaka. Ipak, priroda ne poznaje stroge kalendarske granice, pa se grmljavina može pojaviti čak i tokom najhladnijih meseci. Upravo zbog toga novembarski gromovi privlače posebnu pažnju, naročito kada se pojave nakon nekoliko neuobičajeno toplih dana.

Zašto grmi u novembru?

Objašnjenje se krije u susretu toplih i hladnih vazdušnih masa.

Tokom jeseni temperature mogu znatno da variraju. Posle perioda relativno toplog vremena, preko našeg područja ponekad prelazi izražen hladni front koji donosi naglo zahlađenje.

Kada hladniji vazduh potisne topliji i vlažniji vazduh naviše, mogu nastati snažni oblaci koji stvaraju pljuskove, munje i grmljavinu. Što u atmosferi ima više toplote i vlage, veća je mogućnost da se, uz odgovarajuću nestabilnost, razviju grmljavinski oblaci.

Zbog toga se ova pojava može dogoditi čak i kada kalendar pokazuje da je zima veoma blizu.

Da li novembarska grmljavina najavljuje jaku zimu?

Ovo je jedno od pitanja koje se najčešće postavlja kada se gromovi začuju u kasnu jesen.

U narodnim pričama i vremenskim verovanjima neobične pojave često su povezivane sa promenama godišnjih doba i predviđanjem vremena.

Međutim, meteorološki gledano, grmljavina u novembru sama po sebi nije pouzdan znak da nas očekuje posebno oštra zima.

Ona pre svega pokazuje da su u tom trenutku postojali odgovarajući atmosferski uslovi za nastanak oluje.

Hladni front koji donosi grmljavinu može biti praćen padom temperature, ali na osnovu jednog takvog događaja nije moguće zaključiti kakvo će vreme biti tokom decembra, januara ili februara.

Drugim rečima, iako grmljavina može najaviti neposrednu promenu vremena, ne predstavlja dugoročnu prognozu.

Autor: A.A.