Na Ilindan – ne prkosi se nebu!
Pravoslavni vernici 2. avgusta proslavljaju Svetog proroka Iliju, poznatog u narodu kao Sveti Ilija Gromovnik – jednog od najmoćnijih i najstrašnijih svetaca u srpskom narodnom predanju.
Sveti Ilija – Gospodar groma, munje i neba
Sveti Ilija je u hrišćanskoj tradiciji prorok koji je još za života uzet na nebo u ognjenim kočijama, što je narod povezao sa gromovima i letnjim nepogodama. Prema narodnom verovanju, on vozi ognjene kočije kroz oblake i munjama kažnjava nepravdu, grehe i bezbožnike.
Zato se kaže:
„Na Ilindan grom udara gde pre nije!“
„Sveti Ilija pali i žari – njemu se ne prkosi!“
Stroga pravila: Šta ne sme da se radi na Ilindan
Na ovaj praznik, naročito u selima, niko ne sme da radi bilo kakav težak posao, a posebno se izbegavaju:
Oranje, kopanje, košenje trave
Pranje veša, čišćenje kuće
Rad u polju i voćnjacima
Kuhanje na otvorenom plamenu
Veruje se da bi rad na ovaj dan mogao izazvati gnev Svetog Ilije, koji kažnjava gromom, vatrom ili sušom. U nekim krajevima Srbije verovalo se čak da će onaj ko radi na Ilindan imati nesreću cele godine – od bolesti, loše berbe, pa sve do smrti u porodici.
Narodna predanja i jezivi običaji
U starini su ljudi smatrali da gromovi na Ilindan pogađaju zle, grešne ili nepoštene, i zato su mnogi birali "žrtve" – osobe za koje su smatrali da su krive za nešto, i njih javno osuđivali da bi "odvukli" nesreću sa zajednice.
Govorilo se:
"Ako si grešan – čuvaj se Ilije, jer grom ne prašta!"
Deca su se držala u kući, živina zatvarala, a ništa metalno se nije smelo dirati kada zagrmi, jer se verovalo da Sveti Ilija "ima pravo da uzme šta mu pripada".
U nekim krajevima se verovalo da se duše umrlih na Ilindan spuštaju na zemlju i obilaze mesta koja su volele. Zato su stariji govorili da se ne sme sedeti ispod stabla ili na mestu gde je neko poginuo – jer duše tada "traže mir".
Kako se Ilindan danas obeležava?
Danas se ovaj praznik obeležava u crkvama liturgijom, dok domaćinstva koja slave Svetog Iliju kao krsnu slavu pale sveće, kolju jagnje ili prave slavski ručak. U mnogim mestima se organizuju i zavetine i litije, posebno u krajevima gde je Sveti Ilija zaštitnik od oluja.
Veruje se i…
Ako na Ilindan grmi, biće jak rod lešnika i oraha
Ako je dan vedar i bez oblaka – jesen će biti duga i suva
Ako padne kiša, veruje se da je “Božja milost”
Kažu da se “Ilijin dan ne menja” – kakav je tog dana, takav ostaje i sledećih 40 dana
Bez obzira na to da li ste religiozni ili ne, Ilindan je dan koji u srpskoj narodnoj tradiciji nosi veliku duhovnu težinu i strahopoštovanje. On simbolizuje pravdu, kaznu i čistoću, ali i zaštitu od sila zla. Zato ne čudi što i danas, vekovima kasnije, mnogi i dalje poštuju stare običaje, iz straha da ne uvrede nebeske sile.
Autor: Dalibor Stankov