AKTUELNO

Na rekama širom Srbije sutra će biti održano plivanje za Časni krst. Na takmičenju koje ima dugu tradiciju učestvuju pripadnici svih generacija, a osobe koje žele da plivaju bi, pored plivačkog znanja, morale da ispune još dva uslova – da budu punoletne i da prođu lekarski pregled.

Pitali smo stručnjake da li januarsko plivanje u reci može da bude rizično po zdravlje, odnosno da dovede do hipotermije.

- Pre odlaska na plivanje za Časni krst preporuka je da svaki takmičar uradi barem kardiovaskularni pregled – kaže za Telegraf.rs dr Bojan Ćećez, specijalista sportske medicine.

Prema njegovim rečima, skok u vodu može da bude rizičan ukoliko je temperatura vazduha visoka, temperatura vode niska, a plivač nezagrejan za ulazak u vodu. S obzirom na to da nam za sada zima nije „pokazala zube“, temperaturna razlika na rekama u Beogradu u odnosu na temperaturu vazduha iznosiće oko desetak stepeni što, smatraju stručnjaci, ne predstavlja rizik za plivače koji su prošli lekarski pregled.

Lazar Vrga iz Klinike za kardiohirurgiju Kliničkog centra Srbije kaže da je preporuka da svaki takmičar koji želi da pliva za Časni krst obavi kompletan pregled kao što to čine sportisti stariji od 14 godina na svakih šest meseci.

- Pregled podrazumeva merenje visine i težine, EKG, laboratorijske analize krvne slike iz kapilarne krvi, merenje pulsa, pritiska i saturacije kiseonika u krvi, „slušanje“ pluća, kao i pregled kičme i stopala – kaže Vrga.

Prema njegovim rečima, ukoliko je plivač zdrav i pre ulaska u reku se zagreje, ne bi trebalo da dođe do hipotermije.

- Najmanje sat i po do dva sata pre ulaska u vodu plivač ne bi trebalo ništa da jede – savetuje Vrga.

- Na kardiovaskularnom pregledu najvažnije je da puls bude u normali kako bi onaj ko želi da pliva za Časni krst mogao da dobije dozvolu da uđe u reku – kaže Stevanović i dodaje da svako ko se prijavljuje za plivanje popunjava formular o bolestima i alergijama.

Prema njegovim rečima, ukoliko je puls neadekvatan – previše visok ili previše nizak, ne može da se takmiči.

- Jedne godine se prijavio vaterpolista koji je na pregledu otkrio da ima problem sa pulsom, zbog čega se te godine nije ni takmičio – ističe Stevanović.

Na pitanje kako se pripremiti za ulazak u vodu, da li je neophodno naneti na kožu neki emolijens koji će štititi kožu od temperaturne razlike vazduha i vode, Stevanović koji je i sam mnogo puta plivao za Časni krst kaže:

- Nekada smo koristili vazelin, jer on odlično štiti kožu. Nanosili smo ga na donji deo leđa, prepone i između prstiju, jer je između prstiju koža najtanja. Sada to takmičari uglavnom ne rade. Suština je što brže plivati, pa ne postoji rizik od hipotermije, jer se takmičari ne zadržavaju dugo u vodi i pre ulaska obavezno urade vežbe zagrevanja mišića.