AKTUELNO

Najveća železnička nesreća ikada u SFR Jugoslaviji dogodila se na današnji dan pre 48 godina.

Tog 30. avgusta 1974. ekspresni voz „Direkt Orijent“ na liniji Atina-Beograd-Zagreb-Dortmund zbog velike brzine iskočio je iz šina pri ulasku na zagrebački Glavni kolodvor. Svih devet vagona se prevrnulo, a u nesreći je poginulo 167 putnika.

U to vreme bila je to, po broju žrtava, sedma nesreća u istoriji železnice u Evropi.

U vozu je bilo oko 400 putnika, najviše gastarbajtera koji su se posle letnjeg odmora vraćali na rad u SR Nemačku. Voz se kroz dve krivine i splet skretnica na ulazu u zagrebačku železničku stanicu kretao brzinom između 97 i 104 kilometra na sat, što je bila gotovo dvostruko veća brzina od dozvoljene. Zbog toga je došlo do oštećenja vagona i pruge, zatim iskliznuća vagona i na kraju do njihovog prevrtanja.

Tačno u 22.33 na drugi peron stanice dizel-lokomotiva, takozvana „kenedijevka“, ušla je sama! I nepovređeni mašinovođa i njegov pomoćnik u njoj.

Prilikom prevrtanja vagoni su polomili električne stubove, pa je neke putnike usmrtio strujni udar. Mnoga tela bila su smrskana, pa je identifikacija bila otežana. A 41 neidentifikovana žrtva sahranjena je u zajedničku grobnicu na zagrebačkom groblju „Mirogoj“.

Mesto nesreće izgledalo je stravično.

- Sve je bilo puno razbacanih nogu i ruku po celom području. Niko se nije mogao raspoznati. Ljudi su skupljali ruke i noge i bacali ih u džakove. To je grozna slika i nešto nezamislivo - kazao je jedan očevidac.

Državna komisija utvrdila je da je uzrok nesreće prevelika brzina. Mašinovođa Nikola Knežević i njegov pomoćnik Stjepan Varga uhapšeni su i osuđeni na 15, odnosno na osam godina zatvora. Tokom suđenja ispostavilo se da su njih dvojica u prethodnih 30 dana imali po 300 radnih sati, a do nesreće su radili 51 sat neprekidno!

Kao otežavajuća okolnost bilo im je uzeto to što je voz u nekoliko navrata i pre Zagreba prekoračivao dozvoljenu brzinu. Njih dvojicu u lokomotivi nekoliko puta uhvatio je san. Tako su jedan deo pruge, gde je brzina bila ograničena na 80 km na sat, prošli brzinom većom od 100 km na sat.

Preživeli putnici svedočili su da se voz opasno naginjao u krivinama. Tumbanje preko skretnica u trenutku nesreće probudilo ih je, pa su povukli kočnicu za slučaj opasnosti. Ali, već je bilo kasno: vagoni su ispali, a zaustavila se samo lokomotiva.

Kažu da je Knežević, kad je video da nema vagona, rekao Vargi:

„Štef, gotovo je!“

Nikola Knežević je odslužio kaznu, ali po izlasku iz zatvora nikada nije hteo da priča o nesreći. Varga je umro u zatvoru.

Autor: