AKTUELNO

U izgradnju modernih sistema za upravljanje otpadom, koje će koristiti više od 50 gradova i opština širom zemlje, biće uloženo 270 miliona evra, kažu za Kurir iz Ministarstva zaštite životne sredine.

Jedan od najvećih problema zaštite životne sredine u Srbiji su divlje deponije, ali i neadekvatno upravljanje otpadom predstavlja zdravstveni problem za građane.

Otuda iz Ministarstva zaštite životne sredine poručuju za Kurir da će u izgradnju modernih sistema za upravljanje otpadom biti uloženo 270 miliona evra, te da će se sagorevanjem komunalnog otpada samo u deponiji u Vinči dobijati toplotna energija dovoljna za grejanje naselja veličine Konjarnika, gde inače živi oko 25.000 ljudi.

Prioritet

- Adekvatno upravljanje otpadom u Srbiji jedan je od glavnih prioriteta ministarstva i Vlade Srbije. U poslednjih godinu i po dana uložena su znatna sredstva u izgradnju neophodne zelene infrastrukture, koja će promeniti ekološku sliku Srbije nabolje. Gradiće se moderni sistemi za upravljanje otpadom, koje će koristiti više od 50 gradova i opština. U ove projekte će biti uloženo 150 miliona evra, a do sada su potpisani ugovori za izgradnju regionalnih sistema u Užicu, Valjevu, Novoj Varoši, Somboru, Sremskoj Mitrovici i Pirotu.

Na nivou Vlade Srbije problem upravljanja otpadom rešava se i u okviru projekta "Čista Srbija", koji se realizuje u saradnji s kineskim partnerima. Trenutno je, u okviru istog projekta, u pripremi tenderska dokumentacija za izgradnju regionalnih postrojenja za termovalorizaciju u Nišu i Kragujevcu, a gradiće se i četiri regionalna sistema za upravljanje otpadom - u Pančevu, Kraljevu, Kragujevcu i Nišu.

Foto: Tanjug/Predrag Mitić

Ukupna projektovana vrednost ove investicije iznosi oko 270 miliona evra - navode iz ministarstva i dodaju da je, prema Programu upravljanja otpadom, predviđen rok za realizaciju prve faze ovakvih projekata do 2034. godina.

Podsećaju da se u Beogradu postrojenje za proizvodnju energije iz otpada koje će ispuniti sve evropske ekološke standarde gradi kroz javno-privatno partnerstvo u sklopu centra za upravljanje otpadom u Vinči.

Najveći projekat

- Reč je o najvećem projektu tog tipa u ovom delu Evrope, koji podrazumeva izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, postrojenje za reciklažu građevinskog otpada, nove sanitarne deponije (nova deponija je otvorena pre godinu dana, a stara nesanitarna deponija je kompletno zatvorena), postrojenja za procedne vode i remedijaciju.

Kad je reč o značaju sagorevanja otpada, važno je istaći da na taj način otpad koji nije moguće reciklirati dobija novu upotrebnu vrednost. Ilustrativan je primer deponije u Vinči, gde će se u ovom procesu dobijati toplotna energija za gradsku toplanu u količini kojom bi, primera radi, moglo da se greje naselje Konjarnik - naveli su iz ministarstva.

MSc Slaven Tendi, asistent s Katedre za hemijsku tehnologiju i zaštitu životne sredine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, objašnjava za Kurir da "spaljivanje otpada predstavlja tehniku obnavljanja energije iz otpada koji za to ispunjava uslove, odnosno nereciklabilnog otpada više toplotne vrednosti":

- U Srbiji postoje napori ka tome da se otvore spalionice otpada (npr. u Vinči, Nišu, Požarevcu). Da je moguće spaljivanje otpada u cilju obnavljanje energije otpada, a u skladu s merama zaštite životne sredine, možemo videti na primeru razvijenih država poput Nemačke i Švedske, gde se ovakva praksa pokazala vrlo uspešnom. Po meni najbolji primer dobre spalionice otpada je "Spittelau" u Beču, u kojoj se vrši obrada više od 250.000 tona otpada i proizvodi 60 GWh električne energije.

Obnovljivi izvor energije

Tendi ističe i da se spaljivanjem otpada smanjuje zapremina nereciklabilnog dela otpada, a ujedno se ostvaruje ekonomska korist od proizvodnje energije.

- Proizvedeni vrući otpadni gasovi prolaze kroz izmenjivač toplote, koji stvara vrelu paru, a ona se zatim koristi za proizvodnju toplotne i električne energije. Nakon toga otpadni gasovi se prečišćavaju i ispuštaju u atmosferu, obično na visini od preko 100 metara. Otpad u ovom slučaju možemo posmatrati kao obnovljivi izvor energije.

BROJKE

3.500 divljih deponija i smetlišta ima u Srbiji 164 kontrolisane deponije postoje u Srbiji 12 miliona tona komunalnog otpada se u Srbiji proizvede na godišnjem nivou

Distribucija električne energije vršila bi se preko postojeće infrastrukture. Toplotna energija mogla bi se koristiti za grejanje, pripremu potrošne tople vode i tehnološkog funkcionisanja proizvodnih procesa.

Akcija u toku

Čišćenje 700 divljih deponija Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo je prošle godine veliku akciju čišćenja divljih deponija, a trenutno je u toku čišćenje smetlišta i divljih deponija iz sredstava dodeljenih na javnom konkursu ministarstva u 2022. godini. - Planirano je da ova akcija traje mesec dana, a nakon toga rezultat će biti 700 očišćenih divljih deponija za manje od godinu dana, od oko 3.500, koliko se procenjuje da ih ima u Srbiji. U istom periodu sanirano je i rekultivisano više nesanitarnih deponija, poput deponije Stanjevine u Prijepolju. Sanirane su i rekultivisane deponije Prelici u Čačku i Sovljak u opštini Bogatić, koje su se nalazile u blizini domaćinstava, a u završnoj fazi je i sanacija deponije u Trsteniku. Kako se budu gradili regionalni sistemi za upravljanje otpadom, obezbediće se i uslovi za zatvaranje nesanitarnih deponija u lokalnim samoupravama koje ka tim centrima gravitiraju - navode iz Ministarstva.

Distribucija toplotne energije obuhvatila bi toplotni izvor (spalionica otpada), njen transport i distribuciju do potrošača cevovodom u kom se nalazi nosilac toplote, i na kraju predaju toplotne energije potrošačima, odnosno unutrašnjim instalacijama centralnog grejanja u toplotnim podstanicama.

Goran Vesić predlaže

Kazna za divlji otpad do milion dinara Doskorašnji zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić istakao je nedavno da je Grad Beograd u nekoliko proteklih meseci uklonio oko sto divljih deponija, među kojima i deponija na Bulevaru oslobođenja na opštini Voždovac. - Nastala je tako što su neki naši nesavesni sugrađani ovde bacali smeće. Imamo takvih primera svuda po gradu, ali i kad uklonimo neku deponiju, nemamo garanciju da se za nekoliko meseci neće stvoriti nova. U tom slučaju ponovo trošimo pare iz budžeta da tu deponiju uklonimo. Tražimo da kazne budu najmanje milion dinara, te da se onima koji ponovo bacaju smeće oduzme vozilo. Insistiramo na tome da se kod dobijanja upotrebne dozvole od investitora traži dokaz o kretanju građevinskog otpada. Tako ćemo rešiti najveći problem divljeg otpada, a samim tim i štedeti pare koje možemo da uložimo u druge stvari koje su važne za čistoću grada - rekao je Vesić prilikom uklanjanja divlje deponije na Voždovcu.

MSc Slaven Tendi ukazuje i na dodatnu korist od spaljivanja otpada: - Potrebno je navesti da kao nusproizvod spaljivanja otpada zaostaje šljaka i pepeo, koji se mogu koristiti u proizvodnji i pripremi različitih sirovina (npr. cement, asfalt, industrijska so).

Autor:

#Deponija

#Vinča

#Đubre