AKTUELNO

Pravoslavni vernici koji poštuju julijanski kalendar, Badnje veče proslavljaju 6. januara, dok 7. januara obeležavaju Božić. Običaji koji se vezuju za najradosniji hrišćanski praznik, Hristovo rođenje, menjali su se godinama, a mnogi od njih, danas su prilagođeni savremenom načinu života, što iziskuje dosta promena.

Božić se slavi kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, Sina Božijeg. Praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva kod pravoslavaca, a posebno Srba, ukrasio je ovaj praznik najlepšim verskim običajima i obredima koji, iako su menjani, i dalje slave život i rođenje.

Foto: Pixabay.com

Božić asocira na porodicu i slavlje u krugu najmilijih. Prvi dan Božića je dan radosti rađanja, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama služi Liturgija zahvalnosti Bogorodici. Na mnogim mestima širom Srbije, ispred crkava nakon liturgije vernici pale vatru i badnjake.

Foto: Tanjug/Jaroslav Pap

Drugog dana Božića vernici obeležavaju Sabor Presvete Bogorodice, a treći dan je posvećen Svetom prvomučeničku i arhiđakonu Stefanu.

Neki od običaja koji važe još od davnina, vezuju se za pravila kojih se mnoge porodice i danas drže.

Prvog dana Božića se ne ide u goste, ali je izuzetak Položajnik prvi i jedini gost u kući, koji bi trebalo da donese sreću, napredak, radost i ljubav. Upravo iz tog razloga, porodice biraju da neko od najmilijih i najdražih ljude bude prvi gost u njihovom domu.

Foto: TV Pink Printscreen

Na Božić ljudi umesto uobičajneog pozdrava, jedni druge pozdravljaju sa “Hrstos se rodi” i “Vaistinu se rodi”, a nijedan praznik nema više narodnih običaja koji su se održali do danas.

Govoreći o običajima oni se razlikuju na teritoriji Srbije u zavisnosti od kraja, ali su najzastupljeniji polaganje badnjaka, zastiranje domova slamom, kvocaje i pijukanje, mešenje česnice i dolazak položajnika.

Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan ujutro rano seče i donosi pred kuću. U gradskim sredinama Badnjak se kupuje u crkvi. Uveče, uoči Božića, badnjak se zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću. Za seču Badnjaka vezuju se različiti običaji. Najčešće domaćin kuće i muški deo porodice, odlazi u šumu. Sa sobom ponesu rakiju ili vino, pogaču i so. Nakon seče badnjaka, sledi i čestitanje.

Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović

Slama

Slama simbolizuje slamu iz pećine u kojoj se Hrist rodio,a ona se u domove unosi odmah nakon badnjaka. Domaćica u slamu pod stolom, gde se večera, stavlja razne slatkiše, koje deca traže i pijuču kao pilići.

Večera

Nakon što se u kuću unesu badnjak i slama, ukućani jedni drugima čestitaju praznik, pročitaju molitve, nakon čega obeduju u miru.

Foto: TV Pink Printscreen

Foto: Beta

Božić

Nakon Badnje večeri, prvi dan Božića obećežava se uz zvuke vatrometa, pušaka i zvona na crkvama koja simbolizuju dolazak najradosnijeg hrišćanskog praznika.  Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odelo, i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju.

Česnica

Onaj ko dobije deo česnice u kojoj je novčić, po narodnom verovanju, biće srećan cele godine. Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sedaju za trpezu.

Foto: Pink.rs/S. Kojić

Autor: