AKTUELNO

Prof. dr Nebojša Tasić pomoćnik direktora Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje i predsednik svetskog Udruženja za vaskularno zdravlje objašnjava da, ako ikada do sada, građani nisu razmišljali da pregledaju srce, sada jeste vreme, jer je period pandemije, što po pojedine pacijente sa hroničnim bolestima srca može da bude kobno.

Tasić objašnjava da je vakcinacija najbolja solucija u borbi sa koronom, kao i svim ostalim pratećim bolestima koje mogu da se pospeše tokom postkovida.

Krasić navodi, da ukoliko pacijenti imaju srčane mane, moraju dosta da se odmaraju, kao i da je to, jedan od važnih preduslova za sprečavanje infarkta.

Foto: TV Pink Printscreen

- Kovid je pokazao da se javljaju mikro i makro trombovi, i na lekarima je da utvrde da li je za neke pacijente neophodan lek, ili za neke ne. Jer ljudi, čim im poraste D dimer, odmah misle da je vreme za lekove, a to ne mora da znači - priča Tasić.

Kako Tasić navodi, pre uzimanja bilo kakvog leka na svoju ruku, pacijenti moraju kontaktirati lekara, jer neki, mogu biti dosta opasni po zdravlje.

- Oštećenje sluha, opadanje kose, neurološki problemi, i slično, mogu da budu postkovid sindrom, a kada je srce u pitanju, mogu da nastanu i srčana slabost, infarkt i šlog. I zato je važno da ljudi koji završe sa kovidom, posebno oni sa blagom slikom, moraju da se pregledaju - podsetio je Krasić.

Foto: Pixabay.com

- Neourološke komplikacije postkovida su strašne, to su depresija, nervoza, nesanica... Moramo posvetiti pažnju i tim ljudima, jer su to ozbiljni problemi... - objašnjava Krasić.

Svaki pacijent, koji je preležao kovid, a i dalje nakon mesec dana ima slične simptome korone, mora da se javi lekarima, priča Tasić.

Govoreći o sudaru korone i sezonskog gripa, Tasić navodi da su se maske N95 u studijama pokazale veoma važnim, jer, kako kaže, dramatično sprečavaju ljude da se zaraze.

Foto: TV Pink Printscreen

- Zbog tih maski ima zaštite i od sezonskog gripa - priča Tasić i apeluje na građane da se pored adekvatne zaštite, dodatno zaštite vakcinacijom.

Krasić dodaje da su mnogi podcenili delta soj, navodeći da je bio možda čak i opasniji od omikrona.

- Za omikron tek čekamo da vidimo šta on radi organizmu - rekao je Krasić.

Autor: