AKTUELNO

U narednih dve, najkasnije tri nedelje očekujem najjači udar delta soja. Nažalost, mnogo jači nego što smo očekivali. Ne isključujem i mere koje se neće svideti građanima - smanjenje okupljanja i rada ugostiteljskih objekata, noćnih klubova. Osnovni cilj nam je da zaštitimo živote i zdravlje ljudi, a to nema cenu - kaže dr Mirsad Đerlek, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.

Zapeli smo na 51,7 odsto punoletnih vakcinisanih i ne mrdamo. Imate li uopšte ideju kako da se pomerimo s mrtve tačke? - O tome se razgovara svaki dan i možda već na narednoj sednici kriznog štaba biće ozbiljne priče kako to da rešimo.

Koje je to rešenje?

- Razmišljamo i o lutriji i sličnim podsticajima, a uskoro ćemo znati i da li će to biti u kombinaciji s preporučenom vakcinacijom za određene kategorije, ali ne bih ništa da prejudiciram. Situacija se pogoršava, imamo veliki broj nevakcinisanih u bolnicama, završavaju i na respiratorima, svakodnevno više od 15 ljudi gubi život, moramo da reagujemo.

Vakcinacija je odavno preporučena, pa nam ostaje samo obavezna. Je li realna bar za zdravstvene radnike?

- U Francuskoj je obavezna za zdravstvene radnike po odluci predsednika Makrona, što je u skladu sa svim principima i normama, jer neće da dozvole da oni zaražavaju pacijente. I posle te odluke imali su još skoro 14 miliona vakcinisanih iako su bile demonstracije. Razmišljamo i o obaveznoj vakcinaciji zdravstvenih i prosvetnih radnika, a da li će se zaista odlučiti na tu varijantu - videćemo. Jedno je jasno - država neće tolerisati pojedincima ako budemo u situaciji da nam delta soj i uopšte koronavirus još jače zapreti. Polazak dece u školu bila je tema broj jedan u ovom trenutku, a sledeći zadatak je povećanje broja vakcinisanih, bez čega nema kolektivnog imuniteta i bez čega samo produžavamo agoniju. Siguran sam da ćemo naći način da to učinimo.

Kad će ta sednica kriznog štaba?

- Sednice kriznog štaba se, figurativno rečeno, održavaju svaki dan, non-stop se razgovara telefonom ili sastaje jer su nizak procenat vakcinacije i dominacija delta soja problemi koje moramo hitno da rešimo. I molim i medije i građane da ne vrše pritisak na krizni štab, kako bi doneo odluku koja bi zaista imala efekta.

Jesu li tu i kovid propusnice, o kojima se mnogo priča, a opet se ništa ne dešava?

- Treba sto puta meriti, jednom seći.

Pa hoćemo li već jednom?

- Voleli bismo da to bude juče, međutim, treba videti da li će to zaista dati rezultate. Znate koliko smo podsticajnih mera dali i koliko smo pričali o motivaciji za vakcinaciju pa nije dalo rezultate. Želimo da dođemo do modela koji će stvarno dati rezultate.

Ali vremena nemamo, imamo skoro 4.000 zaraženih dnevno.

- Slažem se da nemamo vremena, ali od početka epidemije krizni štab, a pre svega državno rukovodstvo i predsednik Aleksandar Vučić, vodili su mudru politiku borbe protiv koronavirusa. Ubeđen sam da će i sada položiti veliki ispit i naći modus kako da dođemo do 70-80% vakcinisanih ljudi jer je dužnost i zadatak države da štiti javno zdravlje i živote svih građana. A zar godinu i po dana agonije u društvu, toliko bolesnih, toliko ljudi koji su izgubili živote, pritisak pod kojim je oštećeno i mentalno zdravlje nisu dovoljni da svi zasučemo rukave i primimo prvu i drugu dozu, ne razumem tih 42-45% populacije, zašto oklevaju, šta još čekaju?! Ako misle da će ovo samo da prođe - neće! Moramo da pokažemo kolektivnu odgovornost.

Reklo bi se da od tog posla nema ništa. A posebno posle najave da u februaru ide četvrta doza i tako na svakih pola godine.

- Mnogi koji nisu iz medicine daju sebi za pravo da diskutuju o koroni i vakcini, što stvara veliku zabludu kod građana, a to nam uopšte ne treba. S druge strane, poštujem kolege, među kojima ima i uvaženih profesora, koji pričaju o četvrtoj dozi, ali prioritet države i zdravstvenog sistema je povećanje broja imunizovanih. Vakcinisali smo svega 51,7% punoletnih s obe doze, ali već pričamo o četvrtoj! Broj jedan nam je da povećamo prvu i drugu dozu, odmah posle toga je treća za pacijente koji su prioritetni, kojih je do 400.000, a boluju od teških bolesti praćenih smanjenim imunitetom. Ide i jesen s respiratornim infekcijama, pa i grip koji će trajati do marta, a vakcina kod takvih pacijenata polako gubi efekat i mora im se dati treća doza. Raduje me što već imamo odličan odziv - oko 200.000 građana primilo je treću dozu.

Deca gotovo da uopšte nisu vakcinisana, povećava se broj opština i gradova koji prelaze u žutu i crvenu zonu, a srednje škole tamo su onlajn.

- Kad otac i majka nisu vakcinisani, neće biti ni dete. Međutim, deca ne samo da su superprenosioci već u nekoliko gradova imamo ozbiljan broj zaražene dece koja na veliku štetu i žalost imaju srednje teške, pa i teške kliničke slike. I Udruženje pedijatara je za vakcinaciju dece starije od 12 godina, koja je odobrena i molim roditelje da zaštite decu. Delta soj napada nevakcinisane i ako u jednom malom Tutinu već ima 56 zaražene dece, koliko ćemo ih imati u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu?!

NE MOŽE SISTEM KAO U NIŠU

Može li Srbija da primeni ono što je UKC Niš - nevakcinisani su premešteni da rade tamo gde nema pacijenata? - Moramo da iskoristimo ceo resurs kadra u zdravstvenom sistemu jer kovid, ali non-kovid sistem, mora da funkcioniše. Ako sve nevakcinisane sestre i doktore pošaljemo da rade administraciju ili sterilizaciju instrumenata, ko će nam raditi u zdravstvenom sistemu. Najvažnije je da građani znaju da je zdravstveni sistem potpuno spreman. Izgradili smo tri kovid bolnice, uskoro će završetak rekonstrukcije Infektivne klinike, koja će moći da primi mnogo više pacijenta i eventualno na raspolaganju imamo Arenu. I ona uskoro ulazu u pogon? - Kapaciteti u Batajnici su popunjeni 50%, tamo ima još dosta mesta. Ali, kao odgovorna država, uvek računamo i na najgori scenario jer koroni ne može da se veruje, što nas je vreme naučilo. A je li realan predlog dr Šeklera da nevakcinisani medicinari rade u bolnicama za nevakcinisane? - To su vrlo ozbiljne odluke i tu glavnu reč može da donese samo Vlada Srbije. Svaki kolega ima pravo da iznese svoje mišljenje, a treba sto puta meriti, a jednom seći.

Autor: