AKTUELNO

Glavobolja, mučnina, vrtoglavice i dehidracija znakovi su zbog kojih treba potražiti pomoć lekara, upozoravaju stručnjaci, a starije osobe kada krenu u šetnju, ne smeju da zaborave svoje lične isprave.

Iako neke mere zaštite zdravlja pri izlaganju visokim temperaturama važe za sve, od 7 do 77, neke se posebno odnose na starije, bilo one koji su dobrog opšteg zdravlja, bilo na one sa hroničnim bolestima. Prva i najvažnija mera je - dok je napolju iznad 30 stepeni, koliko god je moguće, klonite se sunca u periodu od 11 do 16 sati, a neki stručnjaci kažu i od 10 do 17h.

Prilikom izlaska iz kuće starija osoba mora obavezno da zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom, da nosi laganiju tanku odeću i obuću. Nužno je da se dnevno popije do dva litra vode, bilo kao 8 čaša negazirane vode, bilo u obliku supe, variva ili čajeva. Važno je i izbegavati prženu, pohovanu, slatku i jako zaslanjenu hranu, kao i začinjena jela. Jedite puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pritom smernica pravilne ishrane za starije osobe.

Održavajte stabilan pritisak

Osim pridržavanja saveta lekara, uzimanja redovne terapije, neophodna je i učestalija kontrola krvnog pritiska. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suvoće usta i kože, znak su uzbune, posebno za starije osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene, pa stariji bolesnik mora hitno da se javi svom izabranom doktoru ili najbližoj hitnoj pomoći.

Članovi porodice i prijatelji, komšije u vreme visokih temperatura trebalo bi da češće kontaktiraju sa starijom osobom, čak i nekoliko puta na dan. Starija osoba mora uvek kod sebe da ima sve svoje isprave i broj telefona kontakt osobe kojoj se može obratiti u slučaju potrebe.

Fizička aktivnost

Za starije osobe važna je stalna i telesna i psihička aktivnost. Posebno je korisno da se kreću u jutarnjim i večernjim satima, po mogućstvu u prirodi (parkovi, šetališta pored jezera, reka). Ukoliko je kretanje starije osobe otežano, onda bi prostorije trebalo što češće provetravati, obavezno tokom noći i u ranim jutarnjim časovima. Razlika u temperaturi prostorije koja se postiže rashladnim uređajima i spoljne temperature ne bi smela da bude veća od 7°C jer organizam starijih ne može u kratkom vremenu da se adaptira na naglu promenu temperature. Rashladne uređaje potrebno je redovno održavati kako bi se izbegla kontaminacija vazduha mikroorganizmima (bakterije, buđ) i drugim zagađivačima koji uzrokuju iritaciju disajnih puteva i pojavu alergije.

Opšte preporuke tokom velikih vrućina

- Ako vozite, izbegavajte putovanja u najtoplijem delu dana - Rashladite telo i pijte dovoljno tečnosti da vam boja urina bude svetla - Pijte negaziranu vodu i niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju - Osvežite se tako što ćete u ustima da rastopite kockicu-dve leda - Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi - Ako nemate klimu, zamotajte se u hladne mokre čaršave ili se rashladite mokrim sunđerom, stavite noge u mlaku vodu u lavoru. Deci možete mokre peškire da stavljate na noge i ruke. - Ako idete van kuće, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare, a zaštita od direktnog sunca su i kišobrani i lepeza za rashlađivanje - Koristite laganu posteljinu, po mogućstvu spavajte bez jastuka kako biste izbegli akumulaciju topline od tela

- Ako nemate klimu, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (u nekom tržnom centru, na primer, ili nekoj drugoj javnoj zgradi koja ima hlađenje). Uveče i noću sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće - Izbegavajte naporan fizički rad. Ako morate, radite kada su temperature prijatnije, što je obično ujutro između 4 i 7 sati, i posle podne posle 17 sati - Ako hodate gradom, tražite hladovinu -Ne ostavljajte decu ni životinje u parkiranom vozilu - Redovno koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja - Osobe koje rade na otvorenom treba češće da se odmaraju, da se sklone u hladovinu i popiju po čašu vode na svakih 30 minuta

Autor: