AKTUELNO

Od 22. aprila 1945. godine – kada su poslednji među preživelim jasenovačkim logorašima krenuli u očajnički proboj iz jednog od najužasnijih logora smrti koje su nacistička Nemačka i i njeni saveznici bili uspostavili na teritoriji okupirane Evrope – istoriografija se monstruoznim činjenicama u vezi sa logorom Jasenovac bavila na različite načine, uglavnom sporadično, a nedovoljno – i sa suštinskog i sa faktografskog aspekta svakako, trudeći se da užase te patologije i bestijalnosti predstavi u skladu sa tada važećim principom na teritoriji bivše SFRJ – bratstvom i jedinstvom – i uvek relativizujući nakaznost i zločinačku osnovu ustaškog režima kroz formu izjednačavanja sa svim ostalim kvinsliškim i vojnim režimima i formacijama koje su postojale na teritoriji nekadašnje Kraljevine Jugoslavije, rekao je Zoran Đorđević član Predsedništva Srpske napredne stranke.

-Takav pristup, ne samo istorijske nauke, nego i nametnute kolektivne svesti svim bratskim narodima i narodnostima u SFRJ, uz dogmatsku isključivost jednopartijskog, komunističkog internacionalizma, odrazio se i na sve oblasti društvenog života i stvaralaštva, pa tako i na kinematografiju, na koju je u bivšoj nam zajedničkoj domovini državni aparat obraćao naročitu pažnju, trudeći se da i filmsku industriju maksimalno iskoristi u svrhu propagande vladajuće ideologije i kulta ličnosti druga Tita - kaže Đorđević.

Kaže da je Evropa ostala nema i bez reakcije na sve ono što se dešavalo sa Srbima tokom Drugog svetskog rata.

-Raspadom poslednje velike Jugoslavije, povampirenjem ustaštva u Hrvatskoj, a naročito posle događaja koji su usledili i koji su, u mnogo čemu, imali imali svoj uzor u fašističkoj politici tzv. NDH (proterivanje 250.000 Srba iz Hrvatske, najveće etničko čišćenje na teritoriji Evrope posle Drugog svetskog rata, na koje je ta ista Evropa ostala nema i bez ikakve pomena vredne reakcije, samo na to da podsetim) dolazi do promene u načinu na koji se pristupa problemu zločina nad Srbima u vreme ustaške strahovlade i istorijska nauka taj period počinje da sagledava objektivnije i neopterećena ideološkim i, da to nazovem savremenim rečnikom – ikakvim drugim zahtevima tzv.političke korektnosti - kaže Đorđević i isitče značaj filma.

- Pišu se i objavljuju mnogobrojna istorijska dela, snimaju se dokumentarni filmovi, organizuju se naučni skupovi, a činjenice se tumače objektivno i verodostojno – tako da više niko u svetu nema nikakve dileme o tome da li su, recimo, užasni prizori orgijanja i zločinjenja ustaša, iz filma Lordana Zaferanovića Okupacija u 26 slika – samo umetnička imaginacija i pokušaj autora da zversko u čoveku iskaže brutalnošću izmaštanog, ili su, zapravo, čista faktografija, detaljan i precizan prikaz patološke poremećenosti jedne ludačke, ustaške ideologije - kaže on.

Đorđević kaže da je gledajući film Gage Antonijevića Dara iz Jasenovc nije bio ravnodušan, i isitče da nije bio jedini.

- Kao što se, verujem, niko danas ne može smatrati neupoznatim, ako je želeo da to sazna i o tome da se informiše, sa 57 načina (!!) na koji su ustaše u Jasenovcu praktikovale da ubijaju tamo zatočene Srbe, Jevreje i Rome, kako je to precizno opisao prof. dr Gideon Grajf, jedan od vodećih izraelskih stručnjaka za zločin holokausta, u svojoj knjizi pod nazivom Jasenovac – Aušvic Balkana.Građani Srbije su, 76 godina posle onog 22. aprila 1945.godine, poslednjeg dana postojanja Jasenovca, poslednjeg dana u kome je 1103 jasenovačka mučenika izgubilo život pokušavajući da se domogne slobode, juče bili u prilici da, gledajući film Gage Antonijevića Dara iz Jasenovca, bar donekle pojme kako je izgledao taj pakao na zemlji, to gubilište koje je odnelo hiljade i hiljade života, među kojima i preko 22 000 života samo srpske dece, čija je jedina krivica bila što su kao Srbi rođeni.Film nikoga nije ostavio ravnodušnim, siguran sam. Kao što sam siguran i u to da njegova suština, kao i njegova poruka, u sebi ne nose nikakvu propagandnu, niti bilo koju drugu poruku – kako to poneki, ne samo u svetu nego i u regionu, pa čak i u Srbiji – žele da predstave, osim čiste istine, osim fakata, argumentovanih i dokazanih – svakom onom ko želi i ima hrabrosti da ih čuje. I vidi. O umetničkim dometima ne mogu kvalifikovano da sudim, niti se to usuđujem, ali ako je, kako je to jedan pesnik rekao – ovaj čvor u grlu i guka u drobu – ono što osećam i danas, posle gledanja filma, siguran sam da Dara iz Jasenovca predstavlja prekretnicu u mnogo čemu - kaže on.

- Država Srbija je, na inicijativu predsednika Aleksandra Vučića i uz njegovu pomoć i podršku svake vrste, juče, samoj sebi, ovaj put i filmom, poručila ono što nama prijateljski, sastradalni i u mučeništvu sabratski jevrejski narod već decenijama poručuje: Nikad više! - kaže Đorđević.

#Zoran Đorđević