AKTUELNO

U Srbiji je juče počela vakcinacija protiv koronavirusa, a prvu vakcinu primila je predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić, a nakon nje i ministarka za rad Darija Kisić Tepavčević.

Premijerka je poručila da je jučerašnji dan veliki za Srbiju i da smo, posle Velike Britanije, prva zemlja u Evropi koja je dobila Fajzerovu vakcinu, a treća zemlja na starom kontinentu koja je počela kampanju vakcinisanja. Uskoro se očekuju i vakcine drugih proivođača.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

Prvi put posle devet meseci u rukama imamo instrument uz pomoć kojeg ćemo se boriti protiv pandemije, izjavio je za „Novo jutro“ prof. dr Slobodan Milisavljević, zamenik direktora Kliničkog centra Kragujevac i koordinator za kovid-19 pri Ministarstvu zdravlja.

- Ovo je veliki dan za Srbiju, prvo zato što je vakcina stigla u našu zemlju, drugo zato što smo jedna od prvih zemalja koja će primiti ove vakcine. Prema kalendaru vakcinacije, prvo će se vakcinisati najugroženiji, tj. najstariji. Za njima, pretpostavljam, biće vakcinisani medicinski radnici – kaže dr Milisavljević, dodajući da je vakcina svetlo na kraju tunela u borbi protiv virusa.

Foto: TV Pink Printscreen

Na pitanje o novim merama, dr Milisavljević kaže da nije u Kriznom štabu, ali da je jasno da već donete mere treba da se poštuju. Ističe da su članovi Štaba vrhunski epidemiolozi i imunolozi, te da ne sumnja u njihovu stručnost.

Dr Marko Ercegovac, direktor Urgentnog centra, kaže da vakcinacija važna i za zaposlene u UC, a da je njen pozitivan učinak vidljiv na vakcinaciji protiv sezonskog gripa koja prethodnih godina dostiže vrhunac.

- Prethodnih godina se protiv sezonskog gripa vakcinisalo mnogo zdravstvenih radnika, pa je malo i obolelih i među medicinskim radnicima, i među stanovništvom. Tako očekujemo da će imunizacija protiv koronavirusa napraviti sličan sistem – kaže dr Ercegovac.

Foto: TV Pink Printscreen

Ističe da je, u lečenju nekovid pacijenata, veliki izazov to što mogu da traže lekarsku pomoć iz razloga koji nemaju veze sa koronavirusom i da su ujedno kovid pozitivni, a da toga nisu ni svesni.

- Iako smo podigli nivo zaštite i prevencije pri ulasku u Urgentni centar, ipak smo imali zaraženih i to je nemoguće sprečiti – kaže direktor Urgentnig centra.

Vakcinacija je najveći iskorak koji je napravljen u borbi protiv ove zaista teške infekcije, kaže za Pink prof. dr Borislav Kamenov, imunolog. Veća prokuženost virusa znači i manje potrebe za vakcinacijom, objašnjava on.

- Ako je mala prokuženost virusa, potrebno je vakcinisati najmanje 70 odsto populacije kako bi se postigao efekat. Dobro je što imamo jednu vakcinu, ali i što su u planu vakcine drugih proizvođača. Fajzerova je najmodernija, a ruska, kineska i oksfordska su klasičnije, a ruska će biti jeftinija, ali vrlo efikasna – kaže dr Kamenov.

Foto: TV Pink Printscreen

Ističe da je za imunitet za zaštitu od koronavirusa važno pet stvari:

Probiotik

Termin koji se koristi za skup "dobrih" bakterija, vrste mikroba koje se često nalaze u mlečnoj kiselini. Svi se pitaju kako je moguće da danas ne možemo bez probiotika, a odgovor se krije u našim lošim navikama, lošem odabiru hrane i činjenici da konzumiramo lekove koji kvare crvenu floru.

U borbi protiv virusa dobre bakterije su nam neophodne, kako bi imuni sistem mogao da da dobar odgovor na "napad".

Vitamin D

Jedan u nizu neohpodnih supstanci, vitamin D je "prva violina odbrane", objašnjava prof. dr Kamenov.

"Apsolutno sam uveren da on može mnogo toga da ispravi u imunom sistemu i da sačuva živote. Taj 'divlji' odgovor organizma koji ubija pacijenta, vitamin D uspeva da uspori i drži pod kontrolom. Mi ne znamo sve o kovidu 19, ali znamo kako da ga ubijemo, a tome doprinosi vitamin D koji popravlja ćelije," rekao je on.

Minerali

Cink pomaže zarastanje rana, odličan je za kosti, nokte, kod gubitka osećaja ukusa i još mnogih drugih tegoba. Cink, ali i selen, važni su za jačanje imuniteta i trebalo bi jesti hranu u kojoj se oni nalaze. Cink pomaže i kod mentalnog napora, a bitnu ulogu igra i u prevenciji prehlade, gripa i hroničnih infekcija.

Nespecifični imunitet

Prva linija odbrane koju imaju deca, kod kojih imuni sistem nije "pokvaren" kao kod odraslih.

"Odrasli imaju specifičan stečeni imunitet, koji zahteva ogromno angažovanje celog sistema i vrlo često dolazi do prekoračenje nužne odbrane. Imuni sistem dece svaku ćeliju gleda kao problem za sebe, pa se problem ne množi na ceo organizam. On praktično ne daje komplikacije i to je razlog zašto se deca lako bore sa virusom," rekao je on.

Makrofagi

Vrsta belih krvnih zrnaca koja su deo odbrambenog mehanizma i imunološkog odgovora. Kada bakterija ili virus uđu u krvotok, makrofagi luče supstance koje eliminišu uljeza. Oni idenfitikuju i okružuju nepoželjnu supstancu a potom je uništavaju.

#Borislav Kamenov

#Marko Ercegovac

#Novo jutro

#Slobodan Milisavljević

#koronavirus