AKTUELNO

Električni trotineti bi mogli i dalje da se voze na trotoaru, ali uz ograničenje brzine do osam kilometara na sat. To je, kako prenose mediji, predlog radne grupe MUP-a koja se bavi izradom Zakona o bezbednosti u saobraćaju kojim će se propisati i vožnja ovih dvotočkaša. Ipak, struka se protivi tom predlogu.

Prema poslednjim informacijama, u Srbiji trenutno ima više od 40.000 električnih trotineta. S druge strane, Beograd ima oko 650.000 automobila i trotineti su nakon gradskog prevoza postali najpopularniji alternativni način transporta, što je pozitivno, ako se ima u vidu potreba da se smanji zagađenje vazduha u prestonici. Štaviše, misija EU je da Evropa do 2050. godine bude prvi kontinent sa nultom emisijom ugljenika.

Pravila

Ali, kako raste broj trotineta, raste i potreba da se uvedu pravila i način njihovog korišćenja ne bi li se zaštitili svi učesnici u saobraćaju, pa samim tim i vozači ovih dvotočkaša.

- Činjenica je da električnih trotineta ima sve više na trotoarima i da mnogi ova vozila koriste kao alternativni prevoz. Oni mogu da doprinesu i smanjenju gužvi na kolovozu i zagađenju vazduha. Mi dosad nismo imali nezgode sa težim posledicama u kojima su učestvovali trotineti. Zato razmišljamo da novim zakonom propišemo da se trotineti i dalje voze trotoarom, ali uz ograničenje brzine do šest, sedam ili najviše osam kilometara na sat. To znači da bi praktično išli brzinom pešaka - kažu u saobraćajnoj policiji.

Foto: Pixabay.com

Ipak, kako ističu, to je i dalje samo predlog o kome će se još raspravljati.

- Postoje trotineti različitih karakteristika i brzina. Najbrži trotinet na svetu ide i do 90 kilometara na sat. Imali smo nedavno slučaj vožnje trotineta na auto-putu od 80 na sat. Sve su to činjenice koje treba sagledati pre donošenja zakona. Takođe, i dalje su otvorena pitanja ko će smeti da vozi koji trotinet i da li će biti obavezna zaštitna oprema - naglašavaju u policiji.

Agencija za bezbednost saobraćaja ne učestvuje u izradi novog Zakona o bezbednosti, ali oni očekuju da će do kraja godine biti donet nacrt koji će dati zakonski okvir za korišćenje trotineta. Kako kažu, dok se ne donese novi zakon, mogu samo da traže od vozača trotineta da ne voze na kolovozu, kao i da maksimalno koriste biciklističke i pešačko-biciklističke staze, ali i da vode računa o brzini.

- Apelujemo da se na biciklističkim stazama ne kreću brzinom većom od 35 na sat, a na pešačko-biciklističkim stazama brzinom većom od 10 kilometara na čas. Tamo gde nema staza, apelujemo da se kreću trotoarima, ali da ne idu brže od šest kilometara na čas. Dakle, prilikom kretanja trotoarom nema zaletanja, vozači trotineta treba da imaju u vidu da pešaci na trotoaru ne očekuju, niti imaju razlog da očekuju, kretanje učesnika u saobraćaju, po površini koja je namenjena primarno za njih, i to značajno većom brzinom od njihove brzine kretanja - kažu u Agenciji za bezbednost saobraćaja. Dodaju i dodaju da vozači trotineta treba da u vreme smanjene vidljivosti nose prsluke i koriste svetla.

Kontrola

S druge strane, direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja Damir Okanović smatra da električnim trotinetima nikako nije mesto na trotoaru.

Foto: Pixabay.com

- Postavlja se pitanje šta je trotinet ako se na tržištu pojavio trotinet koji ide 100 na sat? Je l‘ to motocikl? Ako znamo da je razlika između mopeda i motocikla to što moped nema brzinu veću od 45 na sat? S druge strane, nejasno je ko će i na koji način da kontroliše vozače trotineta da li poštuju ograničenje brzine do šest, sedam ili osam kilometara na sat? Kako će da uhvate nekog ko prekorači brzinu ako trotineti nemaju registarsku oznaku? Zašto bicikl po zakonu ne sme na trotoar, a trotinet sme? To su sve pitanja koja se moraju sada propisati jer su na tržištu sve jeftiniji i brži trotineti? Da ne bude da sada zakonom dozvolimo trotinete na trotoaru, a da posle četiri godine sve menjamo kada su se svi navikli da voze na taj način - objašnjava Okanović.

Status biciklista

Zoran Bukvić iz udruženja "Ulice za bicikliste" smatra da bi trotinetaši trebalo da dobiju status biciklista.

- Svakako nije racionalno da ukinemo nešto što praktično ceo svet praktikuje. Trotineti su realnost, a već sada ih u Srbiji ima gotovo kao i biciklista. Mislim da bi tim ljudima trebalo zakonom dati prava kao biciklistima, s tim što im, naravno, treba ograničiti brzinu kretanja u pešačkim zonama jer se na trotinetu lakše ubrzava i teže koči nego na biciklu. I biciklistima je zakonom zabranjena vožnja trotoarom, ali nas tolerišu ako ne jurimo - podvlači Bukvić.

Kako kaže, teško je zamisliti trotinetaša na kolovozu prometne saobraćajnice.

- Ne vidim vozača trotineta na kolovozu bulevara sa šest traka. Više ih vidim na trotoaru ili na kolovozu nekih mirnijih ulica. Sa malim točkovima trotinetaši su manje bezbedni na kolovozu u odnosu na bicikliste - apostrofira Bukvić.

U Nemačkoj kao bicikli, Britanci ih zabranili

Čim su se pojavili, električni trotineti su postali popularni širom sveta, a različite zemlje se različito "bore" sa tom "popularnošću". Tako u Nemačkoj trotinetaši imaju ista prava kao biciklisti koji voze i u najprometnijim ulicama najvećih gradova. U Holandiji je uvedena obaveza da trotineti moraju da se registruju i imaju tablice, a da vozači moraju imaju vozačku dozvolu i više od 16 godina. Takođe, brzina trotineta je ograničena na 25 na sat. U Francuskoj trotinete ne mogu da voze mlađi od 12 godina, niti se sme ovaj dvotočkaš voziti po trotoaru osim na obeleženim mestima. Velika Britanija je u potpunosti zabranila trotinete u javnom saobraćaju, a to je najavila i Švedska zbog nedostatka infrastrukture.

#pravila

#trotinet

#vožnja