Boje na pasošima nisu nasumično dodeljene niti izabrane, one šalju vrlo bitne diplomatske signale.
Nema strogih propisa za boje pasoša, ali postoje neka nepisana pravila koja obuhvataju čak i nijanse. Zemlje najčešće biraju boje koje su vezane za njihovu kulturu, politiku ili veru.
Kler Borouz radi za kompaniju iz Velike Britanije koja se bavi upravo proizvodnjom pasoša i objašnjava na koji način se određuju boje.
"Zemlje u kojima preovlađuje islamska veroispovest imaju zelene pasoše jer je ta boja važna u njihovoj religiji. Države članice Ekonomske zajednice Zapadnoafričkih država takođe imaju slične nijanse zelene boje. Zemlje članice Evropske unije, a i one koje bi želele to da postanu koriste bordo boju pasoša", objašnjava.
U te zemlje spada i Srbija i to objašnjava specifičnu boju našeg pasoša. Zanimljivo je i šta znači boja na američkim pasošima.
"Sjedinjene Američke Države su priča za sebe i vole da menjaju boje pasoša. Nekada je bila bež, zelena, razne nijanse crvene i na kraju su se zadržali na plavoj boji od 1976. godine. Zanimljivo je da se ova najnovija nijansa plave navodno slaže sa nijansom njihove zastave. Građani država Severne i Južne Amerike takođe imaju varijacije plave boje, među njima su Brazil, Argentina, Urugvaj i mnoge karipske zemlje.
Crna boja - boja sa kojom se ne treba kačiti
Posebne organizacije imaju privilegiju posebno obojenih pasoša. Osobe koje imaju crne pasoše često su pripadnici Interpola, a specifična plava boja odnosi se na članove Ujedinjenih nacija.
"Crnu boju biraju uticajne organizacije jer se manje prlja, grb je vidljiviji i ceo dokument deluje zvaničnije. Zanimljivo je što ako ste državljanih Švedske i izgubite dokument vaša matična država vam šalje zamenu koja je - jarkoroze boje", kaže Bil Voldron iz Holiston kompanije za proizvodnju pasoša.