AKTUELNO

Unapređenjem sudske prakse žrtve teških krivičnih dela će lakše moći da ostvare pravo na naknadu štete nego što su to činile do sada, kada su najčešće upućivane na dugotrajne parnice.

Ovo će obezbediti primena „Smernica za unapređenje sudske prakse u postupcima za naknadu štete žrtvama teških krivičnih dela u krivičnom i parničnom postupku” koje je izradila Radna grupa Vrhovnog kasacionog suda (VKS), a čiju izradu i publikovanje je obezbedila Misija OEBS-a u Srbiji.

Unapređenje sudske prakse u ovoj oblasti predviđa i buduća Nacionalna strategija, a realizuje se kao deo projekta “”, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Misija OEBS-a u Srbiji kao izabrani partner Ministarstva pravde.

„I ove Smernice, kao i niz drugih aktivnosti koje sprovodimo kroz trogodišnji projekat, Podrška žrtvama i svedocima krivičnih dela u Srbiji’, usmerene su ka podizanju standarda u poštovanju prava žrtava u krivičnom postupku u Srbiji i približe ga evropskim i međunarodnim standardima“ – konstatuje Nataša Novaković, rukovodilac programa za ljudska prava i krivičnopravni sistem u Misiji OEBS-a u Srbiji.

U cilju podrobnijeg upoznavanja što većeg broja sudija, tužilaca, advokata i drugih učesnika u procesima, ove Smernice su najpre predstavljene na Sudijskim danima u Vrnjačkoj banji, a do kraja godine biće prezentovane u Beogradu i u Novom Sadu, a potom i u nekoliko drugih gradova u Srbiji.

Pozitivnopravni okvir u Srbiji omogućava žrtvama da ostvare pravo na naknadu štete u krivičnom postupku, ali se to u praksi nedovoljno često dešava.

„To za posledicu ima odustajanje žrtve od tog prava nepodnošenjem zahteva za naknadu, ili izloženost žrtve mogućoj ponovljenoj viktimizaciji zbog novog i neretko dugog parničnog postupka na koji je upućena.” – kaže sudija Vrhovnog kasacionog suda Radmila Dragičević Dičić, koja je bila i predsedavajuća Radne grupe koja je izradila Smernice.

Ona naglašava da su veliki doprinos ovom poslu dale sudije građanskih odeljenja koje su svoje veliko znanje i iskustvo pretočile u praktičan priručnik, koji će biti od pomoći javnim tužiocima i sudijama krivičarima da obezbede pravo žrtava teških krivičnih dela na kompenzaciju. Podsećajući da je preduslov ostvarivanja imovinskopravnog zahteva žrtve njeno pravo da bude informisana, Tamara Mirović, zamenik republičkog javnog tužioca, ističe da je u direktnoj vezi sa tim i obaveza javnog tužioca, kao najčešće prvog organa sa kojim žrtva stupi u kontakt, da joj pruži sve neophodne informacije, na razumljiv i pristupačan način.

Sudija Vrhovnog kasacionog suda Ljubica Milutinović naglašava da važnu činjenicu predstavlja i to što ove Smernice, pored opštih uputstava i objašnjenja, sadrže i tri praktična dodatka: model naredbe o veštačenju, model dela izreke presude u kom se odlučuje o imovinskopravnom zahtevu, kao i relevantne primere iz sudske prakse građanskih odeljenja iz predmeta naknade štete nastale kao posledice krivičnog dela.

#Smernica za unapređenje sudske prakse u postupcima za naknadu štete žrtvama teških krivičnih dela u krivičnom i parničnom postupku

'