Na godišnjem nivou je oko 840 prijava vršnjačkog nasilja, a 10 odsto tih prijava je posebnog stepena ozbiljnosti, rekla je Milja Krivokuća, članica grupe Ministarstva prosvete za prevenciju.
Nakon serije snimaka vršnjačkog nasilja, koji su se pojavili na društvenim mrežama, dogodilo se i jedno ubistvo. U Novom Kneževcu sedamnestogodišnjak je pronađen mrtav, a sumnja se da su ga nakon rasprave četvorica vršnjaka šutirala i tukla i na taj način ubila.
Foto: TvPink Printscreen
Ivana Milenković iz Udruženja "Drug nije meta" gostujući u Novom jutru kaže da je sukob između te dece postojao i ranije i kako ocenjuje, ovde je reč o kalsičnom vršnjačkom nasilju.
- To je po definiciji vršnjačko nasilje. Ono je bilo kontinuirano i na kraju je došlo do eskalacije gde je jedan dečak izgubio život. Zajednički moramo da radimo na prevenciji, a to znači da roditelji treba da razgovaraju sa svojom decom. Naše iskustvo je pokazalo da zapravo roditelji ne razgovaraju sa svojom decom o vršnjačkom nasilju - kazala je ona.
Milja Krivokuća, članica grupe Ministarstva prosvete za prevenciju nasilja, ističe da je vršnjačko nasilje problem celog društva, a ne samo porodice.
- Mediji su izveštavali o vršnjačkom nasilju vezivajući ga za školski kontekst, i pored toga što se to dešavalo van škole. Ovde moraju da reaguju i druge institucije, škola će naravno uvek da reaguje ukoliko roditelji ukažu na to. Na godišnjem nivou imamo oko 840 prijava vršnjačkog nasilja, a 10 odsto tih prijava je posebnog stepena ozbiljnosti – kazala je Krivokuća ističući da je vršnjačko nasilje društveni problem u kojem svi treba da budu uključeni.
Foto: Printscreen Youtube
- Naš zakon predviđa kaznene mere. Roditelji ili staratelji članom 195 mogu da odgovaraju u smislu plaćanja kazne do 100.000 dinara. Naravno, to nije mera koja treba da se koristi kao prva mera. Problem je u tome što roditelji opravdavaju ono što njihova deca rade – kazala je ona.
Centralni problem u vršnjačkom nasilju je odnos roditlja i dece, smarta Dijana Lazić Puškaš neurpsihijatar, koja ocenjuje da većina roditelja ne shvata dovoljno ozbiljnu svoju roditeljsku ulogu.
- Oni ne shvataju koliko je važno da se posvete deci. Zapostavljena deca nemaju bazičnu sigurnost, ona se uglavnom i udružuju kako bi bila fizički jača. Velikom broju dece nije jasno šta zanči kada je neko dobar, već je suština da bude prihvaćen u društvu – kazala je Puškaš.
Ona kaže da i sama žrtva ćuti, jer želi da bude prihvaćena.
- Oni žele da budu prihvaćena. Misle da će to brzo da prođe. Ona nisu prihvaćena ni u društvu, ni kod roditelja i zato ćute – kazala je ona.
