AKTUELNO

Postporođajna depresija javlja se kod mnogih majki. Ako se ne leči, ugrožava porodične odnose i mentalno zdravlje mališana, a očevi prinuđeni da balansiraju između potreba iscrpljene žene i zapostavljenog deteta.

Nagle promene raspoloženja i hormonski disbalans su redovna pojava kod žena koje su se nedavno porodile. Ukoliko osetite ove simptome postporođajne depresije jako je važno na vreme da primetite kada je vreme da se obratite stručnom licu.

U Srbiji od postporođajne depresije pati jedna od deset porodilja. Američki naučnici Univerziteta Pitsburg utvrdili su i da se u roku od godinu dana posle porođaja depresija javlja kod 22 odsto žena.

Foto: Unsplash

Bez pravilnog tretmana većina žena ne uspeva da se stabilizuje u narednih 365 dana. Svaka od njih ima velike šanse da u narednih pet godina utone u teži oblik depresije.

Postporođajna depresija pogađa porodilju u prvih nekoliko nedelja po dolasku novorođenčeta na svet i predstavlja kombinaciju disbalansa hormona i stresa. Smatra se da je okidač upravo porođaj, jer zahteva veliku adaptaciju i temeljnu reorganizaciju u životu čitave porodice. Po simptomima podseća na klasičan oblik depresije, ali ima svoje specifičnosti, pa se tako mogu pratiti tri osnovna oblika ovog stanja.

I očevi pate od postporođajne depresije

Postporođajna depresija kod očeva se ne razlikuje umnogome od postporođajne depresije kod žena.Kliničke karakteristike ovog poremećaja su neraspoloženje, gubitak interesovanja za uobičajene svakodnevne aktivnosti, bezvoljnost, naglašene promene u telesnoj težini, poremećaji spavanja, psihomotrna uznemirenost, osećanje bespomoćnosti i slično.  Sama činjenica da su postali očevi, njihova očekivanja od te promene, nedostatak zadovoljavajuće socijalne ili partnerske podrške, kao i doživljaj isključenosti iz odnosa majka-beba mogu biti percipitirajući faktori za nastanak ovog poremećaja kod očeva.

Pasivna forma donosi povlačenje u sebe, ravnodušnost, odsutnost, inertnost i zanemarivanje osnovnih detetovih potreba. Intruzivna uključuje bezosećajan stav i grubost, majka sa bebom postupa kao da je lutka, baca je prilikom presvlačenja, često viče. U preosetljivoj formi je konstantno uznemirena, plačljiva, ne spava, ne brine za svoje potrebe i ima izraženu bojazan da će se detetu nešto loše desiti.

Često se žene plaše da se obrate lekaru, a pre svega zbog osude sredine i ličnog doživljaja slabosti ako se zatraži pomoć. Zato često prođu meseci dok porodilja ne shvati da dalje zaista ne može sama. Ali, kada se osmeli da se obrati stručnom licu, kreće da doživljava sebe kao jaku osobu koja je rešena da se bori. To donosi olakšanje i pokreće optimizam. Situacija je mnogo lagodnija ako se u psihoterapijski proces uključi i partner, jer činjenica da na ovom putu ima podršku deluje pozitivno.

Foto: Unsplash

Kada je reč o načinu lečenja, pošto je u pitanju kombinacija hormonskog i psihološkog poremećaja, obično se paralelno primenjuje terapija u vidu antidepresiva i psihoterapija, što ženu čini snažnijom i veštijom u prevazilaženju stresa.

Istraživanja pokazuju da ako se bolest ne tretira, može da preraste u kliničku depresiju, kao i da naruši odnos sa decom i suprugom.

#Majka

#Postporođajna depresija

'