Radovi na spomeniku Stefanu Nemanji privode se kraju, a stanovnici prestonice ovih dana su u mogućnosti da, po prvi put, ovo umetničko delo vide u punoj veličini. Novi simbol grada i Savskog trga biće svečano otvoren 27. januara, na Svetog Savu.
Zamenik gradonačelnika Goran Vesić je ranije rekao da obnova Savskog trga na najbolji način pokazuje kako se Beograd menja i uređuje poslednjih osam godina.
- Setite se samo kako je izgledao trg ispred stare železničke stanice pre samo dve godine. Taksi stanica, posečeno drveće, autobuska okretnica, spomenik od zarđalog gvožđa koji nisu prihvatali ni oni kojima je bio namenjen. Danas je to najveći i najlepši pešački trg u Beogradu, čija je površina 32 hiljade metara kvadratnih, urađen prema projektu jednog od najboljih arhitektonskih biroa u Evropi iz Madrida, sa velelepnim spomenikom osnivaču najvažnije srpske srednjovekovne dinastije Stefanu Nemanji, koji je izvajao Aleksandar Rukavišnikov, jedan od najvećih evropskih vajara - rekao je zamenik gradonačelnika Beograda i dodao da je obnovljena i osvetljena fasada stare železničke stanice, koja će postati Muzej istorije Srbije - rekao je Vesić.
Stefan Nemanja je srpsku državu učvrstio mačem i duhovnim štitom
Put koji je ustrojio Stefan Nemanja, koji je kao vladar uspeo da učvrsti srpske srednjovekovne države ne samo mačem, već i stvaranjem duhovnog štita i ustrojstvom srpskog otačastva, nije napušten kaže profesorka istorije srednjeg veka na Filozofskom fakultetu u Beogradu Smilja Marjanović Dušanić.
''''Radi se o elementarnom nerazumevanju. Zamenjene su teze, a legitimno kritikovanje vlasti oko spomenika, pretvorilo se u nešto što je besmisleno. Trivijalno je, ružno i banalno da se izgovori toliko besmislica o podizanju tog spomenika, o tome da li je Stefan Nemanja znao šta je Beograd, da li je vladao Beogradom, a zna se da nije... '''', kaže Marjanović Dušanić za Tanjug.
Bez namere da, kako kaže, negira prednemanjićke tradicije i umanji njihov značaj, Marjanović Dušanić ističe da se tek od Stefana Nemanje, kasnije Svetog Simeona, ustrojio put ''''traženja mesta srpskog otačastva u svetoj istoriji''''.
Kako kaže, podizanje manastira Studenice i Hilandara, za života Stefana Nemanje, prvo vladara, a potom monaha, bili su ključni momenti, koji su taj put ustrojili i trasirali.
Ukazuje da su politiku Stefana Nemanje u punoj meri nasledili njegovi talentovani sinovi i vodili ''''otačastvo svoje srpske zemlje'''''', u vremenima velikih slamanja u svetu.
''''Nisu samo današnje vremena teška. U vrlo složenim i teškim okolnostima Nemanjini sinovi uspeli su da ostanu na svom putu, da nađu diplomatska sredstva i vrlo jaku veru koja im je pomogla da taj ''''brod održe'''', navodi Marjanović Dušanić.
''''Kada su se prilike promenile, oni su bili dovoljno pametni i hrabri da krenu različitim putevima, ali da ostanu na tragu onoga što je negovanje kulta njihovog oca, Stefana Nemanje, i uzdizanja države'''', navodi profesorka.
Za srpsku državu Nemanjinog vremena presudno je, kaže, bilo uključivanje u vizantijski sistem hijerarhije države i vladara, u čemu su učešća uzela obojica njegovih sinova.
‘’Stefan Nemanja je uspeo da svoje države učvrsti ne samo trudom i svojim mačem, koji mu sveć i stvaranjem jednog duhovnog štita, srpskog otačastva, na način na koji pre njega nije bilo ustrojeno. I taj dobar put, kako ga definiše njegov sin i biograf Stefan Nemanjić, sa malim razlikama i previranjima kroz istoriju, do danas nije napušten, odnosno, niko se nije usudio da ga napusti'''', ukazuje Marjanović Dušanić.
Govoreći o značaju Stefana Nemanja za srpsku državnost, naglašava njegovo razumevanje vremena, politike i ideologije, kao i razumevanje fenomenena svetosti, koji je, kako navodi,u srednjem veku bio od ključne političke važnosti, ali je važan i danas.
O Stefanu Nemanji govori kao o ličnosti koja je ''''obasjala'''' srednji vek, ali i kasnije vekove, sve do današnjih dana, a koju srpski narod, kao i njegove sinove Savu i Stefana, prepoznaje kao one koji su ''''ustrojili dobar put srpskom otačastvu''''.
Zanemarujući estetske rasprave o spomeniku, delu ruskog vajara Aleksandra Rukavišnjikova, koje, kaže , mogu biti opravdane i legitimne, polemike o tome da li je Stefanu Nemanji (oko 1113-1199) trebalo podići spomenik i tako ga još jednom oživeti u kolektivnom sećanju ne samo srpskog naroda, već svih građana Srbije, profesorka smatra potpuno neumesnim.
Veliki župan, rodonačelniki vladarske dinastije Nemanjića i jedan od najznačajnijih srpskih vladara, kome će 27. januara na Svetog Savu, u prestonici svečano biti otkriven monumentalni spomenik, po mišljenju Marjanović Dušanić odavno je zaslužio taj spomenik.