AKTUELNO

Zamenik gradonačelnika je zahvalio Vladi na podršci i istakao da se radi o najvećem javno-privatnom partnerstvu u ovom delu Evrope.

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić, predsednica Vlade Ana Brnabić i izvršni direktor kompanije Beo čista energija Filip Tiel obišli su danas glavni objekat budućeg postrojenja za preradu komunalnog otpada u Vinči, a Vesić ocenio da je to trenutno najvrednije i najveće gradilište u Beogradu.

Foto: Tanjug/Vlada Republike Srbije/Slobodan Miljević

On je podsetio da na tom mestu već 46 godina grad Beograd ostavlja svakog dana 1.500 tona otpada, da je pre 46 godina to bila uvala, a danas je otpad "naslagan otprilike do visine Beograđanke, preko 80 metara i ovo je jedna od najvećih neuređenih deponija u Evropi".

On je ocenio da je bilo krajnje vreme da Beograd reši problem svoje deponije jer više nije bilo gde da se odlaže otpad.

- Mi pored toga što otpad odlažemo na neuređenoj deponiji, svake godine sipamo u naše reke, Savu i Dunav zapreminu od 60.000 olimpijskih bazena fekalija. I to je bio naš odnos prema prirodi i životnoj sredini. Ovde u blizini se nalazi jedno od naših najvažnijih arheoloških nalazišta, blizu je reka, prošle godine smo morali da radimo novu branu kako bi zaustavili klizanje deponije, tako da sam zahvalan našim partnerima iz Francuske i Japana kao i svim kreditorima što su stali iza ovog projekta i što će Beograd konačno upravljati svojim otpadom kao i drugi evropski gradovi - kazao je Vesić.

Foto: Beograd.rs

On je zahvalio Vladi na podršci i istakao da se radi o najvećem javno-privatnom partnerstvu u ovom delu Evrope.

- Ovde se nalazi postrojenje iz kojeg će se proizvoditi struja iz otpada, proizvodiće se toplotna energija, Grad Beograd već uveliko radi na toplodalekovodu od toplane Konjarnik do Vinče, koristićemo gasove deponije za grejanje Beograda i time rešiti i problem požara na staroj deponiji. Dakle, do kraja godine imaćemo novu deponiju, postrojenje za preradu građevinskog otpada, neće više biti „divljih“ deponija u Beogradu i Srbiji jer će se ovde prerađivati i građevinski otpad - kazao je Vesić.

Foto: Beograd.rs

Nakon zatvaranja stare depinije, kako je rekao, nećemo više imati ekološku bombu u centru Beorada.

Premijerka je rekla da je ovo je jedan od najznačajnijih i najvećih projekata ne samo u Beogradu, već i u Srbiji u oblasti zaštite životne sredine.

- Ovo je posebno važan i značajan projekat za celu zemlju jer njime rešavamo višedecenijski problem čvrstog otpada u Beogradu. Nešto što nismo radili oko pet decenija konačno završavamo, radimo u skladu sa evropskim standardima i to će unaprediti kvalitet života građana Beograda - navala je Brnabić. Kao drugi važan aspekt ovog projekta pomenula je da je to jedan od najznačajnijih projekata zaštite životne sredine i projekat koji najavljuje mnogo veću pažnju i veća ulaganja u zaštitu životne sredine u Srbiji.

Foto: Tanjug/Vlada Republike Srbije/Slobodan Miljević

Ona je podsetila da se paralelno sa ovim projektom slični projekti sprovode širom Srbije.

"U programu Srbija 2025. smo odvojili dodatnih milijardu evra samo za projekte u oblasti zaštite životne sredine. Treći aspekt važnosti ovog projekta je to da je ovo najveći projekat javno privatnog partnerstva trenutno u Srbiji. To je model saradnje javnog i privatnog sektora koji bi trebalo mnogo više da koristimo u budućnosti, jer on omogućava da pored značajnih javnih, državnih investicija u kapitalne projekte imamo dodatne, privatne investicije za javno dobro. Ovaj projekat je dobar primer kako možemo da podstaknemo privatne investitore da rade sa državom ili lokalnom samoupravom kako bi imali veći učinak u manjem vremenskom periodu."

Brnabić je istakla da je ovaj projekat važan i za naš BDP, jer je vredan 370 miliona evra, i izrazila zadovoljstvo radovima.

- Nema kašnjenja čak ni tokom krize prouzrokovane korona virusom. Ekonomija mora da napreduje, naši projekti moraju da budu nastavljeni, život mora da se nastavi - rekla je predsednica Vlade i podsetila da na gradilištu radi preko 300 radnika i zahvalivši se svim partnerima na ovom projektu.

Foto: Tanjug/Vlada Republike Srbije/Slobodan Miljević

Ona je pomenula i da je sve to govori o tome o kako je ozbiljnom projektu reč, na kako je transparentan način Grad birao partnere, zbog čega, dodala je, očekuje "da 2022. godine ovde zajedno proslavimo jednu uspešnu priču i da ovim projektom damo novi standard za upravljanje čvrstim otpadom u Beogradu ali i primer za ostale lokalne samouprave u Srbiji".

Filip Tiel je istakao da je ovo jedan od najkompleksnijih i najizazovnijih projekata u oblasti upravljanja otpadom, te se zahvalio svima koji naporno rade na njemu od 2015. godine.

- Ovo je vrlo kompleksan projekat i vrlo kompleksno javno privatno partnerstvo i ono funkcioniše samo kada svi zajedno radimo na njemu, uz uzajamno razumevanje i poštovanje. Konačno, 6. maja ove godine zatvorili smo finansijsku konstrukciju kada je omogućeno da nastavimo radove koji su započeti 2019. godine - naveo je Tiel.

On je podsetio da su građevinski radovi počeli 1. oktobra 2019. godine i nisu prestajali tokom mera ograničenja i zaštite povodom pandemije virusa kovid-19.

Trenutno na gradilištu radi preko 300 radnika, i taj broj će rasti do 500 u narednim mesecima. Prva postrojenja za preradu biće završena do kraja ove godine. Takođe, biće završena i nova sanitarna deponija sa postrojenjem za ponovno korišćenje bio gasa, postrojenje za preradu procednih voda, kao i postrojenje za preradu građevinskog otpada, koje će proizvoditi građevinski materijal, odnosno sirovinu za izgradnju puteva.

Izgradnja postrojenja za energetsko iskorišćenje komunalnog otpada kao i postrojenje za energetsko iskorišćenje deponijskog otpada biće završena do avgusta 2022. godine. Ova postrojenja će proizvoditi toplotnu energiju koja će se isporučivati u beogradskim elektranama, kao i u nacionalnu mrežu.

Sve ovo će dovesti do otvaranja 120 novih radnih mesta - poručio je on, naglasivši da će ovaj projekat biti realizovan po najnovijim domaćim i evropskim standardima u oblasti upravljanja otpadom.

Događaju su prisustvovali i gradska sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, direktor JKP „Gradska čistoća" Marko Popadić, predstavnici ambasada Japana, Kanade i Francuske, kao i predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj i Međunarodne finansijske korporacije.

#Deponija

#Goran Vesić

#Vinča