Grad Beograd, kao i svi moderni gradovi, treba da se bavi onim što pruža građanima a to je komunalni sistem i nema potrebe da se bavi poslovima koji nisu komunalna delatnost, objasnio je zamenik gradonačelnika.
Grad Beograd planira da proda sve objekte iz svoje nadležnosti koji nisu u sistemu gradske komunalne infrastrukture, pa će tako uskoro "Sava centar” ponovo biti na tenderu, Sekretarijat za javni prihod radiće procenu vrednosti Beograđanke, a u planu je da se pripremi prodaja i apotekarskih ustanova u glavnom gradu.
Pre samog postupka prodaje, zakon nalaže da se utvrdi vrednost, ne samo objekta, već i brenda koji bi trebalo da bude prodat, a za šta postoji nekoliko metodologija.
Kada je reč o Beograđanki, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić kaže da procenu vrednosti zgrada u glavnom gradu uvek radi Sekretarijat za javni prihod, kao što za Republiku radi Poreska uprava.
- Pokušaćemo da nađemo partnera koji će obnoviti Beograđanku. Takođe ćemo staviti uslov da mora da se uloži određen novac u obnovu zgrade, da ona ne sme da promeni namenu i na taj način će Beograđanka početi sasvim nov život jer nema smisla i potrebe da građani Beograda ulažu novac u obnovu Beograđanke - rekao je Vesić.
Beograđanka pravi gubitak Beogradu, objašnjava Vesić i podseća da je u pitanju prva pametna zgrada na Balkanu, međutim, njeno održavanje je značajno skuplje nego što je naplata kirije od zakupaca.
I druga imovina Grada koja nije u funkciji komunalnog sistema biće takođe prodata, kaže zamenik gradonačelnika.
- Prodaćemo u budućnosti apotekarske ustanove jer Grad Beograd, kao i svi moderni gradovi, treba da se bavi onim što pruža građanima a to je komunalni sistem i nema potrebe da se bavi poslovima koji nisu komunalna delatnost - objašnjava Vesić.
Utvrđivanje vrednosti objekta kao što je Beograđanka, koja je jedan od gradskih simbola, važno je kako se prodaja ne bi više puta ponavljala i tako snižavala početna cena, kaže procenitelj i agent za nekretnine Milić Đoković.
Đoković smatra da ako se već ide u prodaju, da je potrebno da se Beograđanka proda kao gotovo proizvod i uradi međunarodni konkurs za procenu njene vrednosti.
- U holu su bile slike, potpisi astroanuta iz Apola. Josip Broz Tito je imao njegov potpis u holu, vidikovac je na vrhu, sve to je brend - objašnjava Đoković.
Ako se na tržište stavi samo zgrada, tada će i cena biti znatno niža nego što bi mogla da bude ako se prodaje kao "paket priča - objekat plus brend".
Gradovi u svetu, inače, imaju malo objekata ovog tipa koje mogu da ponude potencijalnim kupcima, pa je prema oceni agenata za nekretnine, sajam nekretnina u Kanu ili Minhenu, mesto gde bi Beograđanka mogla da se ponudi "velikim igračima".
S druge strane, kažu, ovakvi objekti uz menadžersko upravljanje mogu da daju prihod od oko 15 do 16 evra po kvadratu, što bi u slučaju kvadrature Beograđanke bilo od 1 do 1,5 miliona evra od poreza.
Zakupci u ovoj zgradi su Agencija za restituciju, Agencija za jonizujuća zračenja, "Putevi Beograd", Studio B i drugi.
Kada je reč o prodaji "Sava" centra za koji se očekuje raspisivanje tendera, Vesić kaže da Beogradu treba kongresni centar, međutim, sam Grad ne treba, dodaje, da se bavi kongresnim turizmom u smislu da održava i finansira infrastrukturu, a na račun stanovnika glavnog grada.
- Insistiramo da Sava centar ostane zaštićen i u tom smislu će naši uslovi kada budemo raspisali tender biti da u narednih pet godina mora da se uloži najmanje 50 miliona evra u rekonstrukciju i da je zabranjena promena namene Sava centra - kaže Vesić.
Dodaje da je Zavod za zaštitu spomenika pokrenuo proceduru upisa "Sava" centra u registar kulturnih dobara. Rekonstrukcija ovog kongresnog centra, kaže, otvoriće mogućnost da se u Beogradu otvori još najmanje desetak novih hotela od čega, navodi, tri-četiri hotela mogu biti visoke kategorije.