1493 - Kristifor Kolumbo isplovio je iz luke Kadis na drugo putovanje u Novi svet, koji je otkrio 1492.

1513 - Španski istraživač Vasko Nunjes de Balboa prešao je Panamski zemljouz i postao prvi Evropljanin koji je video Tihi okean.

1555 - Mirom u Augzburgu nemačke protestantske zemlje (luterani) izjednačene su pravno sa rimokatoličkim državama.

1744 - Rođen je pruski kralj Fridrih Vilhelm II, koji je tokom vladavine od 1786. do smrti 1797. sprovodio politiku teritorijalnog širenja zemlje, posebno se okoristivši prilikom druge i treće podele Poljske 1793. i 1795. Od 1792. do 1795. pridružio se Austriji u savezu protiv revolucionarne Francuske.

1823 - Srpskom piscu i jezičkom reformatoru Vuku Karadžiću dodeljen je počasni doktorat Univerziteta u Jeni.

1866 - Rođen je američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima.

1896 - Rođen je italijanski državnik Alesandro Pertini, predsednik Italije od 1978. do 1985, najpopularniji italijanski političar posle Drugog svetskog rata. Član italijanske Socijalističke partije postao je 1918, niz godina proveo je u fašističkim zatvorima. u Drugom svetskom ratu učestvovao je u pokretu otpora, a potom je bio poslanik i senator. Za šefa države izabran je 1978. i tu dužnost obavljao je do 1985. kada se povukao iz javnog života.

1897 - Rođen je američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949. Prikazivao je društvenu istoriju američkog Juga. Smatra se najvećim američkim prozaistom. Dela: romani "Sartoris", "Buka i bes", "Svetlost u avgustu", "Komarci", "Medved", "Konjički gambit", "Uljez u prašinu", "Divlje palme", "Vojnikova plata", "Starac", "Gospodska kuća", "Rekvijem za iskušenicu", "Lupeži", "Utočište", pripovetke "Svetilište", "Nepobeđeni".

1897 - Rođen je srpski pisac Aleksandar Vučo, rodonačelnik moderne poezije za decu u srpskoj literaturi. Između dva svetska rata pripadao je pokretu nadrealista. Dela: romani "Gluho doba" (s Dušanom Matićem), "Koren vida", "Raspust", "Mrtve javke", "Zasluge", "Poziv na maštanje", "Omame", "I tako dalje omame", "Omame - kraj", poeme "Humor zaspalo", "Nemenikuće - Chirilo i Metodije", "Mastodonti", zbirke pesama "Krov nad prozorom", "Ako se još jednom setim", "Pesme", "Alge", "Momak i po hoću da budem".

1906 - Rođen je ruski kompozitor Dmitrij Šostakovič, član Srpske akademije nauka i umetnosti, čije kompozicije su čvrsto povezane sa ruskom muzičkom tradicijom. Napisao je monumentalnu "Petu simfoniju", a u najtežim danima nemačke blokade Lenjingrada (danas Sankt Peterburg) u Drugom svetskom ratu "Sedmu (Lenjingradsku) simfoniju". Ostala dela: opere "Nos", "Ledi Makbet Mscenskog okruga (Katarina Izmajlovna)", oratorijum "Šume pevaju", simfonije, koncerti, kamerna muzika.

1932 - Španskoj pokrajini Kataloniji data je autonomija, koja će biti ukinuta odmah posle pada republike.

1940 - U okupiranoj Norveškoj Nemci su u Drugom svetskom ratu ustoličili vladu vođe norveških nacista Vidkuna Kvislinga, čije je ime postalo sinonim izdajstva. Kvisling je 1945. osuđen na smrt i streljan.

1942 - U Bosanskom Petrovcu u Drugom svetskom ratu je održan prvi kongres lekara partizana i sanitetskih radnika Jugoslavije, sa kojeg je upućen poziv lekarima i studentima medicine da se priključe borbi protiv okupatora.

1943 - Crvena armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila Smolensk, jedno od poslednjih značajnih uporišta nemačkih nacističkih snaga na teritoriji Sovjetskog Saveza.

1956 - U upotrebu je pušten prvi transatlantski telefonski kablovski sistem, postavljen između Obena u Škotskoj i Njufaundlenda u Kanadi.

1959 - Na predsednika vlade Šri Lanke Solomona Bandaranaikea u Kolombu je izvršio atentat jedan budistički kaluđer. Bandaranaike je dan kasnije podlegao povredama.

1963 - Vojska je u Dominikanskoj Republici oborila liberalnu vladu Huana Boša, formiranu sedam meseci ranije.

1970 - Umro je nemački pisac Erih Marija Remark (pravo ime bilo mu je Erih Paul Kramner). Romanom "Na zapadu ništa novo", pisanom u naturalističkom maniru, predočio je besmisao ljudske klanice Prvog svetskog rata. I ostala njegova dela, zahvaljujući spretnom komponovanju radnje, jednostavnom stilu, ograničenom broju likova i temama poput rata i okupacije, naišla su na izuzetan prijem širom sveta. Knjige tog antimilitariste, koji je opisivao besmisao rata i totalitarizma spaljivane su u Trećem rajhu na lomačama. Emigrirao je 1932. u Švajcarsku, zatim u Sjedinjene države, čiji je državljanin postao 1947. Ostala dela: "Povratak", "Tri ratna druga", "Nebo ne zna za miljenike", "Iskra života", "Crni obelisk", "Trijumfalna kapija", "Ljubi bližnjeg svoga", "Vreme života i vreme smrti".

1972 - Predsednik vlade Kakuei Tanaka doputovao je u Peking kao prvi šef vlade Japana koji je stupio na tlo Kine posle Drugog svetskog rata.

1973 - Američki vasionski brod "Skajlab 2" spustio se u Pacifik s tri člana posade, koji su proveli 59 dana u orbiti oko Zemlje.

1978 - Američki putnički avion "Boing 727" sudario se iznad San Dijega sa drugim avionom (manjeg tipa) i u nesreći je poginuo 137 putnika i članova posade kao i 14 ljudi na zemlji.

1991 - Savet bezbednosti UN jednoglasno je naložio embargo na oružje svim stranama u ratu u Jugoslaviji. Brojne zemlje su ipak kršile embargo.

1992 - Moskva i Vašington odbacili su jedan od poslednjih ostataka Hladnog rata, dozvolivši slobodu putovanja ruskim i američkim novinarima i poslovnim ljudima koji rade u Rusiji, odnosno u SAD.

1994 - Švajcarci su na referendumu odobrili plan vlade o donošenju zakona protiv rasizma.

1997 - Britanski supersonični automobil postavio je u Nevadi novi svetski brzinski rekord na tlu od 1.142 kilometra na čas.

2000 - Savezna izborna komisija je objavljivanjem prvih privremenih rezultata izbora, održanih dan ranije 24. septembra, najavila mogućnost održavanja drugog kruga glasanja za predsednika SRJ, što su predstavnici DOS-a odbacili, naglašavajući da je Vojislav Koštunica pobedio u prvom krugu.

2001 - Haškom tribunalu predao se bivši komandant armije bosanskih muslimana u Bosni i Hercegovini Sefer Halilović, optužen za masakr više od 60 bosanskih Hrvata civila u septembru 1993.