separator
Info
ZABAVAAKTUELNO

zanimljivosti

VREMEPLOV: Ovi događaji su obeležili današnji dan kroz istoriju!


Na današnji dan rođen je srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, član Srpske kraljevske akademije.


1757 - Rođen je francuski kralj Šarl X, koji je na presto stupio 1824. ali je oboren 1830. godine u Julskoj revoluciji, posle pokušaja da obnovi apsolutnu monarhiju. Njegov brat kralj Luj XVI pogubljen je 1793. u Francuskoj revoluciji. 

1789 - Austrijski feldmaršal Gideon Ernst Laudon preoteo je Beograd od Turaka.

1831 - Ubijen je prvi predsednik Grčke Joanis Kapodistrijas, jedan od vođa borbe za nezavisnost od Turske. U službu ruskog cara stupio je 1809. i bio je predstavnik Rusije na Bečkom kongresu i šef ruske diplomatije od 1815. do 1822. Po povratku u Grčku učestvovao je u borbama za oslobođenje, ali je načinom vladavine, pošto je 1827. došao na vlast, izazvao nezadovoljstvo i ubijen je u atentatu. 

1859 - Rođen je francuski oficir jevrejskog porekla Alfred Drajfus, koji je 1894. lažno optužen da je Nemačkoj izdavao vojne tajne. Osuđen je na doživotnu robiju, samo na osnovu tumačenja grafoloških stručnjaka. Poslat je u jedan od najgorih zatvora na svetu na Djavolskim ostrvima u Francuskoj Gijani. U njegovu odbranu ustao je tada pisac Emil Zola, koji je pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror" objavio otvoreno pismo predsedniku Republike. Tek 1906. kapetan Drajfus je rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora. 

1888 - Rođen je ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin, profesor političke ekonomije Univerziteta u Moskvi. Boljševicima se priključio 1906. a posle Oktobarske revolucije 1917. jedan je od vodećih ideologa vladajuće Boljševičke partije. Kao predsednik Kominterne 1928. i 1929. protivio se potpunoj kolektivizaciji smatrajući da je za ekonomiju štetno ukidanje privatnog poseda na selu. Na montiranom sudskom procesu 1938. osuđen je na smrt pod optužbom za špijunažu kao "pripadnik trockističko-zinovjevskog i buharinovskog kontrarevolucionarnog centra" i streljan je marta 1938. Dela: "Politička ekonomija rentijera", "Imperijalizam i svetska privreda", "Ekonomika prelaznog perioda", "Teorija istorijskog materijalizma". 

1892 - Rođen je srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, član Srpske kraljevske akademije. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu i doktorirao istoriju u Gracu 1924. delom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svetskom ratu hapšen je i interniran zbog prosrpske orjentacije, a između dva svetska rata bio je ambasador Kraljevine Jugoslavije u Berlinu. U mladosti je pisao pesme ("Ex ponto", "Nemiri", "Lirika"). Pripovedač snažne imaginacije, izuzetan poznavalac Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i stilom, prefinjenim psihološkim analizama. Dela: romani "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" (nedovršen), zbirke pripovedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci I i II", "Sveske". 

1906 - Rođen je senegalski državnik, filozof i pisac Leopold Sedar Sengor, član Francuske akademije, predsednik Senegala od 1960. do 1980. Dela: "Nova antologija crnačke i malgaške poezije", "Sloboda I: Crnaštvo i humanizam", "Sloboda II: Nacija i afrički put u socijalizam", "Temelji afrikanstva ili crnaštvo i arabizam", "Crnaštvo i germanizam", zbirke pesama "Pesme senke", "Crne hostije", "Pesme za Naet", "Etiopike", "Nokturna", "Elegije", "Poezija akcije", "Pesme". 

1918 - Rođen je Hauard Hant, agent CIA, ključni akter afere "Votergejt", koja je prouzrokovala ostavku američkog predsednika Ričarda Niksona i postala sinonim za skandal i zloupotrebu vlasti. Hant je regrutovao osobe koje su provalile u zgradu "Votergejt svisotel" u Vašingtonu, gde se nalazilo središte tada opozicione Demokratske stranke tokom predsedničke kampanje 1972. Aferu su obelodanila dva novinara "Vašington posta" Bob Vudvord i Karl Bernstin. Kada je afera razotkrivena do kraja oni su nagrađeni Pulicerovom nagradom. 

1934 - Ubijen je kralj Aleksandar I Karađorđević, Ujedinitelj. Od 1921. do 1929. vladar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. do 1934. Jugoslavije. Atentat u Marselju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Luj Bartu, organizovali su hrvatski teroristi - ustaše, uz podršku Musolinijeve Italije. Dalja pozadina nije nikada rasvetljena, postoji nekoliko oprečnih teza. Pasoš pronađen kod ubice izdat na ime Petra Kelemana, bio je Čehoslovački. Školovao se u Švajcarskoj, Rusiji, Francuskoj. Postao je prestolonaslednik 1909. umesto starijeg brata Djorđa, a od 1914. kao regent vladao je Srbijom u ime bolesnog oca kralja Petra I. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921. nakon smrti kralja Petra I.

1967 - Ubijen je argentinski revolucionar Ernesto "Če" Gevara, simbol revolucija u Latinskoj Americi. Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953. potom je otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gde je upoznao Fidela Kastra, s čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Posle pobede revolucije 1959. postao je 1961. ministar privrede, a Kubu je napustio 1965. u nameri da u Boliviji, gde je ubijen, povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Dela: "Uspomene na kubansku revoluciju", "Dnevnik iz Bolivije". 

1978 - Umro je Žak Brel, francusko belgijski šansonjer. Njegovi hitovi "Ne me quitte pas", "Amsterdam", "Mathilde", postali su svojevrsni spomenici frankofonske baštine, a Brelovi tekstovi ali i retko sugestivan nastup, inspirisali su brojne muzičke stvaraoce širom sveta. Iako rođeni Belgijanac veči deo života proveo je u Parizu da bi poslednje godine proživeo u Francuskoj Polineziji, gde je i sahranjen, nedaleko od groba francuskog slikara Pola Gogena.

2004 - Umro je francuski filozof i teoretičar književnosti Žak Derida, poznat po koncepciji "dekonstrukcije". Pokrenuo je široku kritičku raspravu o filozofiji i jedan je od inspiratora poznate pariske grupe "Tel-quel", koja je semiologiji, kao opštoj teoriji simbola, suprotstavila gramatologiju kao posebnu teoriju prvobitnih, arhaičnih načina označavanja. Glavna dela: "Pisanje i razlika", "O gramatologiji", "O rasejavanju", "O duhu", "Hajdeger i pitanje", "O pravu na filozofuju". 

2006 - Severna Koreja je, uprkos protivljenju SAD, izvela prvu podžemnu nuklearnu probu. Tokom probe navodno nije došlo do bilo kakve komplikacije niti do širenja radioaktivnosti. Bomba je bila relativno "mala" po snazi, znatno manja od one koju su na kraju Drugog svetskog rata SAD bacile na Hirošimu, koja je imala snagu 15.000 tona TNT. Pet dana kasnije Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio rezoluciju o uvođenju sankcija Severnoj Koreji, koje uključuju širok spektar mera protiv te države i pojedinaca uključenih u severnokorejski nuklearni program. 

2015 - Preminuo je Zdravko Zupan, istoričar srpskog i jugoslovenskog stripa, kritičar, umetnik, izdavač, urednik. Jedan je od osnivača strip grupe "Beogradski krug 2" kao i Udruženja stripskih umetnika Srbije 2010. godine. Kao strip autor pojavio se 1965. u beogradskom "Malom ježu", i potom gornjomilanovačkim "Dečjim novinama". Njegovi stripovi objavljivani su u dvadesetak zemalja, na više od 15 jezika, a radio je za svetske izdavače poput Diznija, Hana-Barbere, nemackog Kauka Publishing-a, ili francuskog Le journal de Mickey. Autor je strip serijala: "Miki i Baš-Čelik", "Zuzuko", "Munja". Kao kritičar i istoričar stripa objavio je: "Iz istorije jugoslovenskog stripa", "Vek stripa u Srbiji ", "Veljko Kockar - život, smrt". Koautor je monografija: "Istorija jugoslovenskog stripa", "Stripovi koje smo voleli", kao i priređivač tematskog izdanja časopisa Gradac posvećenog Andriji Mauroviću. 

2016 - Preminuo je poljski reditelj Andžej Vajda, producent, scenarista. Radio je najviše na filmu, ali i u teatru. Proslavio se filmovima "Pepeo i dijamant", "Sve je na prodaju", "Pan Tadeuš", "Čovek od mramora" i "Katin". Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima je i počasni Oskar, 2000. godine, za poseban doprinos filmskoj umetnosti. 

2018 - Dogodio se veliki lančani sudar na autoputu Beograd Niš, u oba smera. Poginulo je sedam osoba, četrdesetak je povređeno među kojima je 17 zadržano na lečenju. Desetine automobila je uništeno.

Vesti Minut dva

Nacionalni Dnevnik

Komični video i skrivena kamera

Komentari • 0

Komentari uvredljivog sadržaja neće biti odobreni.

korisnik

povezane vesti