AKTUELNO

Cena goriva je večita tema, kao jedna od velikih stavki svakog kućnog budžeta, počev od nestašica 70-tih godina prošlog veka i čuvenog sistema par-nepar do današnjih dana punih geopolitičkih previranja, navodi ekonomski analitičar Bojan Bojković.

Kako je dodao, ono što razlikuje ova vremena je, da sasvim sigurno, tada ne bi prošlo nekažnjeno u bilo kom svetskom pravnom sistemu i poretku, da izuzetno mali broj instruisanih ljudi može da blokira čitav jedan glavni grad i državu da bi izrazio svoj poluopravdan stav, nedozvoljavajući da se slobodno kreću čak i deca, bolesni i stari i time, čak i oni postanu zatočenici njihove politike.

- Da. Gorivo jeste skupo. Uvek je bilo i biće. U njegovoj ceni učestvuju proizvođači i trgovci, sa jedne, i država sa druge strane zajednički, svako sa otprilike po 50% (manje ili više zavisi od država). Ono što mi treba da se zapitamo je, da li se država u svom delu računice ponaša “kao dobar domaćin” i odgovor bi bio: Da. Akcize su deo mnogo veće i komplikovanije računice koja se zove prihod budžeta, a videli smo da se država Srbija u poslednjih 4-5 godina tu ponaša restriktivno prema svim svojim troškovima i da pokušava da poveća naplatu svojih prihoda kroz bolju organizaciju državnih službi - naveo je Bojković.

Kako je dodao, ono što se zaboravlja jeste da kod nas država može delimično da utiče i sa druge strane kroz svoj akcionarski udeo kod jedinog proizvođača i najvećeg prerađivača nafte i naftnih derivata - NIS.

Bojković je dodao da niko ne kaže da NIS-u treba i može da se sugeriše kolika cena nafte treba da bude jer veliki deo toga određuje slobodno tržište, kao i to kakvi su bili uslovi privatizacije koja je urađena odavno.

- Ono na šta mi možemo postavljati pitanja su da li Gazprom Njeft posluje u okviru NIS-a kao partner države ili samo i isključivo za svoje interese? - dodao je on.

Prema njegovim rečima, država može, i ima pravo, kao vlasnik skoro 30 odsto akcija da kroz svoje predstavnike u organima kompanije, postavi pitanja koja utiču na poslovanje, a samim tim i na cenu prerađene nafte u okviru preduzeća kao što su: da li su urađene sve obećane investicije, kako su se finansijski iskoristile stare zalihe nafte, da li je maksimizovana proizvodnja u rafinerijama, da li ima velikih razlika u transfernim cenama nabavke, koliko nas koštaju nove benzinske stanice, da li su opravdane cene postojećih istraživanja, da li je neophodan toliki outsourcing konsultanata ili ipak možemo koristiti bar deo svojih domaćih resursa...

- Neminovno bi se, kroz procese većeg uključivanja u poslovanje i poboljšanih sistema internih kontrola u okviru NIS-a od strane države, moglo doći i do boljih rezultata u smislu sniženja cene nafte i naftnih derivata, ako ne značajno, ono bar jednim svojim delom - ocenio je Bojković.

#Gorivo

'