AKTUELNO

Kako ističe gradonačelnik Beograda, postavljaće se i uvezivati pametni senzori i kamere, umrežavaće se semafori u određenom delu prestonice i time će biti omogućeno više "zelenih talasa".

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić najavljuje da će se od januara, u okviru pretvaranja Beograda u pametan grad, krenuti sa sistemom upravljanja saobraćajem po zonama.

Reč je o postavljanju i uvezivanju pametnih senzora i kamera i umrežavanju semafora u određenom delu prestonice, čime će se omogućiti više "zelenih talasa", istakao je Radojičić u intervju za današnju "Politiku".

Ideja je da sistem prati navike vozača i da predvidi stanje na ulicama, odnosno po zonama.

- To znači da ćemo, ukoliko ocenimo da je gužva na Novom Beogradu, moći da ubrzamo saobraćaj na Brankovom mostu i time rasteretimo Novi Beograd. To je veliki korak u odnosu na trenutnu situaciju, jer sada i semafori i ostatak sistema većinom funkcionišu nezavisno od stanja na ulicama. Ovo je veliki posao, ali kako gde postavimo i umrežimo ove uređaje, tako će građani moći odmah da osete benefite novog sistema - rekao je Radojičić.

On je dodao da su potrebu uvođenja novog sistema potvrdili i pilot-projekti.

Trenutno se na 15 lokacija meri obim saobraćaja, na 280 od 650 raskrsnica postavljene su neke vrste senzora, a na 67 putnih pravaca moguće je uspostaviti "zeleni talas", ukazuje Radojičić, dodajući da se za problem saobraćajnih gužvi, sa kojima se ne suočava samo naša prestonica već i najveći svetski gradovi, nema brzog rešenja.

- Trudimo se da ovom problemu pristupamo humano i ekološki. Želimo da skratimo vreme putovanja, da bolje iskoristimo postojeće resurse i podstičemo građane da koriste gradski saobraćaj umesto sopstvenog vozila. Podsetiću da je kod nas u najvećem broju vozila samo jedan čovek. Kako bi bilo manje vozila na ulicama, važno je da se više ljudi opredeljuje za gradski prevoz, vožnju bicikala i pešačenje, a da bismo ih podržali u tome, širimo pešačke zone i biciklističke staze - ukazuje Radojičić.

U okviru pretvaranja Beograda u pametni grad od januara će početi i formiranje takozvanih ličnih karti svih gradilišta na teritoriji prestonice.

- Objedinićemo podatke o svim građevinskim radovima u gradu, tako da preko svojih računara svi direktori gradskih preduzeća mogu da dobiju informacije o tome gde se odvijaju i u kojoj su fazi. Ovo će omogućiti bolju usklađenost radova javnih preduzeća, brže završavanje radova i velike uštede - kaže prvi čovek prestonice.

Trenutno se u gradu razvija i Situacioni centar u kojem će na jednom mestu biti sve ključne informacije važne za komunalno funkcionisanje prestonice - od potrošnje vode i energije, preko gradskog osvetljenja, pametnog upravljanja saobraćajem, video-nadžora, parking mesta i javnih garaža.

- To znači da će svi komunalni problemi biti uočeni istog trenutka kada se pojave, kao i da će biti moguće rešiti ih veoma brzo. Situacioni centar će biti gotov 2020. godine, a razvijamo ga uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj - napominje Radojičić.

Neka od rešenja koja podrazumeva pametni grad već se primenjuju u prestonici. Pre oko mesec dana unapređen je dispečerski centar u okviru kojeg se koordiniše celim sistemom "Beogradskih elektrana", tako da u toku hladnih dana Beograđanima stanovi budu topli, a da se pritom vodi računa da se ne troši više električne energije nego što je potrebno.

- Na osnovu pregleda vremenskih prognoza, koje se ažuriraju na svakih 15 minuta, sada može da se predvidi koliko će se energenata potrošiti u naredna 72 sata. Zahvaljujući tome, procena je da ćemo godišnje uštedeti više od 500 miliona dinara, a potrošnja gasa će se smanjiti za oko tri procenta. Celokupan projekat rađen je na osnovu iskustva Japana - dodaje Radojičić.

Započet je i projekat pametnog parkiranja kako bi se vozačima pružile brze informacije o najbližim slobodnim parking mestima.

Postavljene su info-table koje pokazuju broj slobodnih mesta u garažama u blizini što, kako navodi Radojičić, vozačima smanjuje za oko 20 odsto vreme koje bi trošili na traženje parking mesta.

- Time za oko 30 odsto smanjujemo i emisiju ugljen-dioksida. Do sada je postavljeno 1.500 bežičnih senzora na lokacijama širom grada, a podaci se prikupljaju 24 sata sedam dana nedeljno. To je odličan primer kako na jednostavan način, malim projektima, savremene tehnologije pomažu kvalitetu života građana. Ovu oblast želimo dalje da unapređujemo - kaže Radojičić.

Prema prognozama, u narednih 15 godina Beograđana će biti za oko 250.000 više nego danas, pa je potrebno da na vreme pripremimo i organizujemo naš grad kako bi mogao da odgovori na izazove gradova koji rastu, zaključuje gradonačelnik.

#Beograd

#Zoran Radojičić

'