AKTUELNO

Premijerka Srbije žželi revoluciju, sada i ovde, i to u celoj Srbiji - to treba da bude tiha, inteligentna i demokratska revolucija, revolucija bitova i bajtova koja menja zemlju, navodi "Zidojče cajtug" u tekstu o Srbiji.

- Srbija nije bila među pobednicima treće industrijske revolucije, zato treba da se borimo za to da budemo među pobednicima četvrte revolucije. Četvrta industrijska revolucija je internet i umrežžena privreda i Srbija žželi da bude deo toga, i to u prvim redovima, iako je ova zemlja sa digitalizacijom počela tek pre nekoliko godina - prenosi nemački list premijerkine reči.

Foto: Tanjug

- To bi nam pomoglo da ostvarimo naš glavni cilj - članstvo u Evropskoj uniji koje je naš strateški glavni cilj - navela je ona.

Uz isticanje da je Brnabić prva žžena na premijerskoj poziciji u Srbiji, "Zidojče cajtung", inače, organizator Privrednog foruma u Berlinu na kojem učestvuje i premijerka, naglašava:

- Bez pripadnosti nekoj stranki, ali ne i bez cilja: Ana Brnabić od Srbije žželi da napravi drugačiju, modernu držžavu. Njen san: Srbija kao neka vrsta digitalnog središta -Digital hub -za ceo Balkan. Mladi, kvalifikovani ljudi treba tu da dođu da rade. A oni treba da ostanu, umesto da odlaze na rad u Vankuver, San Francisco ili Berlin.

- Ulažžemo oko 100 miliona evra u naučne projekte i inovativne infrastrukture, kako bi mladima bilo atraktivnije da ostanu ovde - navodi Brnabić.

Foto: Tanjug

Opisujući Beograd u jesen 2018. kao pulsirajući grad sa restoranima, kafanama, klubovima sa žživom svirkom, gde se tu i tamo mogu zapaziti tragovi balkanskog rata, list navodi da se može reći da je Beograd nešto kao Berlin Balkana, mesto gde često samo nekoliko stotina metara deli prošlost i budućnost.

Navodi se i da "startit" nije slučajno jedan od projekata koji premijerka uzima pod lupu, kao i da su u zemlju stigli i veći "startup" predstavnici: Nordeus, FishingBooker ili Seven Bridges Genomics.

Foto: Tanjug

- Trenutno je veliko pitanje bez odgovora: Šta će se desiti sa Srbijom u sledećih nekoliko godina? Mogući pristup Evropskoj uniji u sledećih nekoliko godina - neki smatraju da će do toga doći 2025. godine - komparativno manje plate, rasteća privreda i geografski položžaj primamljivi su za investitore iz Nemačke i Austrije. Evropska komisija očekuje u ovoj godini privredni rast od 3,3 odsto - navodi se u tekstu.

Vlada računa na sledeće: Što je zemlja modernija, to će biti atraktivnija za investitore, ističe list.

- Godine 2013, bili smo na ivica bankrota. Nezaposlenost je bila 24 odsto. Kada sam prošle godine stupila na dužžnosti, situacija je bila potpuno drugačija. Dug i stopa nezaposlenosti su bili niski. Bio je to dobar trenutak da se započne sa digitalizacijom - navodi Brnabić.

U tekstu se navodi i da, pored drugih nemačkih kompanija prisutnih u Srbiji, na zapadnom obodu grada Siemens ima svoje predstavništvo i da koncern iz Minhena zapošljava skoro 2.700 ljudi u zemlji.

- Dug Srbije je mali, radna snaga je školovana i na međunarodnom tržžištu rada povoljna. Srbija je jedna od najzanimljivijih zemalja u kojima danas možžete da budete - prenosi list reči šefa Siemensa u Srbiji, Uda Ajhlingera.

On kaže da je digitalizacija pravi korak ali da će za to biti potrebne velike investicije.

Foto: Tanjug

Da bi digitaliacija bila sprovedena prvo treba osnovati Vladinu Kancelariju koja će sve to koordinirati, navodi se u tekstu uz napomenu da je Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu osnovana pre godinu dana, a od tada koordinira centralne baze podataka zemlje, IT-bezbednost, zaštitu podataka držžavne administracije, širenje držžavnih informacionih sistema i elektronskih usluga i mrežža.

U prvoj godini, kako kažže direktor kancelarije Mihailo Jovanović, sprovedeno je nekoliko konkretnih projekata, između ostalog proširenje IT-infrastrukture, razvoj automatizovanih zdravstvenih kartica, informaciona i komunikaciona mrežža za elektronsku upravu i informacioni sistem za lokalne poreske služžbe, navodi se u tekstu.

- Uz to, redovno razmenjujemo iskustva sa startup preduzećima, kako bismo bržže sproveli inovacije. Organizovali smo držžavne hakatone, gde je više timova radilo na razvoju novog portala eUprave - kaže Jovanović.

U planu su veliki infrastrukturni projekti. Pored izgradnje novog Data centra u Kragujevcu, gradu u centralnoj Srbiji, za oko 30 miliona evra, koja treba da počne na proleće 2019. godine, u prvom planu je i izgradnja širokopojasne mrežže.

- Cilj nam je da sve osnovne i srednje škole u Srbiji u sledeće tri godine priključimo na širokopojasnu mrežžu, kako bi u nastavi koristili digitalne udžbenike - kažže direktor Kancelarije.

Premijerka, pak, ističe da je u obrazovanju već napravljen veliki skok, a da ektronska uprava pomažže u borbi protiv korupcije, zato što će Vlada raditi transparentnije i efikasnije.

Foto: Tanjug

Ovde nije reč samo o više laptopova i širokopojasnih kablova. Ova političarka držžavu ne žželi samo da modernizuje u tehnološkom smislu, konstatuje list.

Četvrta industrijska revolucija u Srbiji je tek počela. Premijerka Ana Brnabić veruje da takve stvari u njenoj zemlji mogu bolje da funkcionišu nego u drugim, većim držžavama.

- To je prednost, možda po prvi put u našoj istoriji - kažže ona. - Zato svima govorim: Probudite se, ovo je naše vreme. Ako propustimo ovu šansu moraćemo dugo čekati da je ponovo dobijemo.

Brnabić danas u Berlinu u okviru Privrednog foruma učestvuje na panelu "Digitalna Evropa: vizija tri zemlje", zajedno sa premijerima Estonije i Islanda.

#Ana Brnabić

'