AKTUELNO

Odbrana srpske kulture, odnosno srpskog jezika je osnovni cilj Deklaracije o objedinjavanju zajednickih nacionalnih interesa, a taj cilj se ne ostvaruje za kratko vreme, on traži ozbiljan pristup od drzave do svakog pojedinca na teritoriji na kojoj živi Srbi, kaže Nikola Selaković, generalni sekretar predsednistva Republike Srbije.

-Na tekstu deklaracije ćemo zajedno raditi sa našim kolegama, prijateljima i braćom iz Republike Srpske, a njen cilj je očuvanje srpskog jezika, a preko očuvanja srpskog jezika i njegovog pisma - srpske kulture svuda gde žive Srbi. To je temelj srpskog nacionalnog identiteta, ono bez čega jedna kultura, ne postoji - rekao je Selaković u intervjuu za beogradske medije, objašnjavajući namere Deklaracije u utvrđivanju najmanjeg zajedničkog imenitelja za opstanka srpske nacije.

Foto: Tanjug

Dokument bi trebalo na jesen zajednički da usvoje skupštine Republike Srbije i Republike Srpske. Na pitanje da li sama ideja o donošenju ove deklaracije nameće neosporan zaključak da je srpski nacionalni interes ugrožen na teritorijama na kojima žive Srbi van Srbije, Selaković odgovara potvrdno.

-Počev od Hrvatske u kojoj je broj pripadnika srpskog naroda po poslednjem popisu iz 2011. godine bio nešto veći od 186.000, ali se na istom tom popisu tek 51.000 Srba jasno deklarisala da govori srpskim jezikom. Više od dve trećine naših sunarodnika, znači, nije smelo da kaže da govori srpskim jezikom, već je taj jezik nazvan malo drugačije -navodi Selaković.

On skreće pažnju na to da ova činjinica pokreće pitanje prava na obrazovanje na srpskom jeziku, odnosno pitanje na kom to jeziku uče srpska deca,koja žive na teritoriji današnje Hrvatske.

Selaković konstatuje da se polozaj i prava Srba razlikuju od zemlje do zemlje, počev od Albanije, u kojoj je prisilna asimilacija naše manjine počela još od vremena Envera Hodže, pa do toga da i u Makedoniji zvanično i statistički opada broj pripadnika srpskog naroda iz godine u godinu. Podseća da je na prvom popisu u Republici Makedoniji 1994. godine, broj pripadnika srpskog naroda bio oko 41.000, na drugom 2002. godine, 35.939 Srba, od kojih se tek 27.000 izjasnilo da govori srpskim jezikom.

Možemo očekivati, kaže Selaković, da na nekom narednom popisu taj broj bude još manji ukoliko Srbija, koja ima ima odgovornost da vodi nacionalnu brigu o svojim sunarodnicima koji žive ne samo u regionu, već u čitavom rasejanju, nešto ne učini.

Na pitanje da li to znači da će deklaracija predvideti i mehanizme kojima će taj cilj biti ostvarivan Selaković kaže da je država, "ozbiljna u toj nameri i ponavlja da je osnov brige o zaštiti srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta, briga za očuvanje srpskog jezika".

Vučić za dijalog, išao bi u Hrvatsku ako bude poziva

Povodom moguće posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj, generalni sekretar Nikola Selaković kaže da je uveren da će Vučić, kao čovek dijaloga, prihvatiti poziv ukoliko ga dobije od predsednice Kolinda Grabar Kitarović. On je u izjavi za beogradske medije, rekao da očekuje da budu pokrenuta pitanja koja Zagreb stalno inicira, a to je položaj hrvatske manjine u Srbiji, ali da će predsednik Vučić pokrenuti pitanje ostvarivanja prava srpskog naroda u Hrvatskoj i da ce insistirati na ispunjenju postignutih dogovora. Kada je reč o mogućoj poseti Vučića BiH, Selaković kaže da još nema jasnog poziva, ali podseća da je Vučiću BiH jedan od prioriteta. Selaković je dodao i da se može očekivati poseta turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana Srbiji sa brojnom delegacijom privrednika i investitora.

-U izradu deklaracije će biti uključene i naše najistaknutije naučne institucije" , napominje Selaković i ističe da "Srbija ne traži ništa više od onoga što je bila sama spremna da svojim pravnim poretkom, svojim zakonodavstvom i praksom u sprovođenju zakona pruži svakom pripadniku nacionalne manjine u Srbiji".

Foto: Tanjug

-Efekti ovakvog dokumenta se ne mogu očekivati i bez znaeajnog i uticaja na obrazovni sistem, na njegovog popravljanja, osavremenjivanja, i na njegovu mnogo, mnogo veau delotvirnost u funkcionisanju. To je ono sto može da ueini isključivo država, ocenjuje on. A tamo gde se ne pita naša država - Selaković skreće pažnju da ona može da utiče na srpska udruženja, na srpske zajednice i krovne organizacije u nekoj državi, na naše nacionalne savete i brojne nacionalne institucije.

-Može i jednim delom i u sadejstvu sa SPC. Zašto da ne? Koliko je samo područja gde je srpska zajednica opstala iskljucivo oko SPC - primećuje Selaković. On podseća da je reč o planovima koji se prave na srednji i na duzi rok i koji traže "da se malo svi prodrmamo", od države, preko njenih institucija, pa sve do porodice.

Selaković kaže da se, recimo, već u drugoj generaciji na?ih iseljenika gubi i bledi znanje srpskoga jezika i poznavanje srpske kulture, a trebalo bi, kaže on, da ukoliko nosite srpsko ime i prezime - i da govorite srpski jezik, da znate nešto o nacionalnoj kulturi i istoriji, kao što to zna, na primer, svaki Grk , ma gde on živeo.

-Kada imate tako kulturno svesnog građanina, kultuno obrazovanog, pa nema toga ko može da vam preotme jedne Dečane ili Gračanicu - smatra Selaković.

-Srbija se bori za zaštitu našeg kulturnog identiteta i spomenika naše kulture i duhovnosti u belom svetu, pred skupštinom UNESC-a, a da ih možda pre toga nismo zaštitili sami kod sebe, sami pred sobom - navodi on i zaključuje da je i to, između ostalog, cilj ove deklaracije.

#Dečani

#Nikola Selaković

#Republika Srpska

'