AKTUELNO

Naučite kada je potrebno zaustaviti se na vreme i preraspodeliti obaveze i organizaciju vremena.

Bilo da imamo veliku odgovornost na poslu, trpimo veliki pritisak obaveza, nadređenih ili spoljnih saradnika, rokova, budžeta, targeta… ili smo jednostavno revnosni prema obavljanju zadataka, neizostavno ćemo se u nekom trenutku suočiti sa osećajem „sagorevanja na poslu“ , ili popularno korišćenim engleskim terminom „burnout“. Kako se suočavamo sa ovim stanjem, da li pomažemo sebi kada nam je teško ili jednostavno čekamo da vreme i obaveze „prođu“ u nadi da će i sa njima nestati i naše teskobe? Gde grešimo, a gde zauzimamo ispravan stav?

Kroz odgovore na česta pitanja iz prakse, dr Aleksanda Damjanović, specijalista psihijatar, pojasniće neke od nedoumica na temu sagorevanja na poslu/tj. burnout sindroma.

“Hronično se osećam utučeno i umorno zbog posla, a i kad konačno završim posao nije mi ni do čega. Da li je u pitanju depresija”?

Ako ste na poslu već duže vreme iscrpljeni, neefikasni, razdražljivi i depresivni, moguće je da patite od sindroma sagorevanja na radu, popularnijeg kao burnout sindrom. Prekovremeni rad, veliki obim posla, kratki rokovi, nejasni ciljevi, loša komunikacija sa kolegama, teški klijenti…sve to doprinosi razvoju ovog sindroma burnout.

Iako ga odlikuju emocionalna iscrpljenost, zamor i depresivno raspoloženje, od depresije se razlikuje po tome što se odnosi samo na sferu posla, a ne i na druge oblasti života. Najčešće se javlja kod onih čiji posao podrazumeva komunikaciju sa ljudima.

Foto: Unsplash

“Osećam se beznadežno, kao u klopci – plašim se otkaza, a sve manje imam snage da se nosim sa zahtevima posla”…

Od sindroma burnouta pate uglavnom oni koji su odgovorni i imaju visoka očekivanja i od sebe i od okoline. Često se dešava da na istom poslu pređu put od izraženog entuzijazma do potpune apatije. Kad se očekivanja ne ispune, kad se zalaganje ne prepozna, slede nervoza, tuga, bespomoćnost, … a neretko se poseže za alkoholom ili drugim stimulansima (često vrlo opasnim po zdravlje). Važno je da procenimo svoje mogućnosti i da odredimo prioritete u životu, da naučimo kako da izrazimo svoj stav, da se zaštitimo, kao i da razlikujemo gde vredi, a gde ne vredi da trošimo energiju. Dugoročno može da se razmišlja i o promeni posla.

“Da li mogu da se izborim sama sa ovim osećanjima ili mi je potrebna stručna pomoć”?

Fizička aktivnost i neka vrsta relaksacije mogu da budu od velike koristi; bavljenje sportom ili redovne šetnje, čitanje, slušanje muzike… Ovo može biti i dobra preventiva da do poremećaja ne dođe. Ako sve to ne uspe, onda je potrebno potražiti i pomoć psihoterapeuta. Važno je znati da bolovanje ne rešava problem, mada ga može ublažiti za izvesno vreme.

Postoje i odlični preparati koji ne stvaraju nikakvu zavisnost i ne menjaju psihički čoveka – čega se mnogi plaše. Pomažu da ovaj period traje što kraće, jer što duže traje posledice su veće. Ukoliko je terapija lekovima, nju mora prepisati psihijatar, a postoje i dodaci ishrani na bazi S-adenozil metionina (često se u stručnoj literaturi koristi skraćenica SAM-e) koji su neškodljivi, a mogu biti efikasna pomoć u tretmanu blage do umerene depresije. S-adenozil metionin (aminokiselina koja se svakodnevno može unostiti ili dodavati ishrani) nalazi se čak i vodičima kliničke prakse u tretmanu blage do umerene depresije, kao alternativni vid tretmana.

Foto: Promo/Abela Pharm

Ukoliko se odlučite da probate neki od preparata koji u sebi sadrže SAM-e, obratite pažnju na koncentraciju SAMe-a po kapsuli, koja bi trebala da bude najmanje 200 mg za optimalno dejstvo.

Na našem tržitšu postoji suplement Tensilen koji sadrži SAMe (200 mg po kapsuli) i dodatno kompleks vitamina B (od kojih je B12 veoma značajan) za upotpunjavanje efekta na mentalno zdravlje i dobro stanje nervnog sistema.

Prvi efekti primene Tensilena se osećaju već nakon nedelju do 10 dana primene, ali se svakako preporučuje kontinuirana primena (nema zabeleženih neželjenih dejstva), jer će to omogućiti stabilno i uravnoteženo dobro stanje, za koje je kontinuitet vrlo važan.

Foto: Promo/Abela Pharm

Briga o mentalnom zdravlju je vrlo važna. Što duže odlažemo reakciju na teskobe koje osećamo, stvaramo podlogu za komplikacije, pogoršanje ili čak stanje ozbiljne depresije, dok se agonija u kojoj se nalazimo samo produbljuje!

Sami smo sebi najveći prijatelj, kada se odgovorno odnosimo prema svom zdravlju, kako fizičkom tako i duhovnom!

Kako se uspešno izboriti sa burnout sindromom i nemogućom atmosferom na poslu i zauzeti pravi stav, možete pročitati upravo OVDE.

Autor: Pink.rs

#Zdravlje

'