AKTUELNO

Leks specijalis je političko i socijalno rešenje kojim je država izašla u susret zaduženima koji su postali socijalni slučajevi zato što su uzeli kredite u švajcarskim francima, izjavila je predsednica Odbora za finansije Narodne skupštine Aleksandra Tomić.

Leks specijalis se odnosi na svih 16.800 korisnika koji su i dalje zaduženi kreditima u švajcarskim francima, rekla je ona i dodala kako se sudski postupci obustavljaju.

- Ovaj zakon je političko rešenje i oni koji su već otplatili kredite u švajcarcima su u nepoštenom položaju u odnosu na one kojima se sad rešava pitanje - rekla je Tomić dodala kako kod leks specijalisa "nikada svi ne mogu do kraja da budu zadovoljni".

Foto: TvPink Printscreen

- Ne može država i odgovorna vlast da mirno gleda 16.800 ljudi koji su uzeli kredite i imaju socijalne problema zbog toga - rekla je Tomić i dodala da je ovo samo zahvaljujući tome što se i predsednik države uključio u rešavanje ovog pitanja "jer niko nije hteo na sebe da preuzme rešavanje problema"

- Moramo da apostrofiramo da nikakve obaveze država nije imala - rekla je Tomić i dodala da će za rešavanje ovog problema budžet Srbije izdvojiti 11,68 milijardi dinara čega ne bi bilo da u republičkom budžetu ne postoji suficit od 15,8 milijardi dinara.

Direktor republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević rekao je da je rešenje jednostavno i primenljivo.

Foto: TV Pink Printscreen

- Optimalno je izmereno koliki će biti otpis duga. Ta vaga koliko treba otpisati nije bila jednostavna. Kalibracija je bila ekstremno značajna - naveo je Kovačević.

Kako dodaje, ovo je dobro rešenje u kojem nisu ni banke oštećene jer se država uključuje da ih obešteti.

Sanja Vujanović, član nadzornog odbora Udruženja za zaštitu bankarskih usluga kaže da je krenula 2008. godine da podigne kredit i da tada nisu mogli da podignu kredit u evrima, te je na preporuku bankarskih službenika uzela kredit u švajcarcima.

Foto: TV Pink Printscreen

- Tada je država promovisala te kredite i stekli smo poverenje u njih. Moja prva rata trebalo je da bude 19 hiljada dinara, zbog jednostrano povećane kamate nije ni ona plaćena u tom iznosu, već je odmah suma počela da raste - rekla je Vujanović.

Prema njenim rečima, cifra je stabilizovana na sumi od 38 hiljada dinara, do 2015. godine, kada je rata porasla na 58 hiljada dinara.

Više o ovoj temi saznajte u videu koji sledi:

#kredit

'