AKTUELNO

Profesorka Fililoškog fakulteta ocenila je da kod predstavlja crnogorsku varijantu zajedničkog standardnog policentričnog srpskohrvatskog jezika, što, kako smatra, predstavlja pravedno i racionalno rešenje.

Međunarodni kod CNR, koji su Kongresna biblioteka iz Vašingtona i njen Komitet za ISO 639 dodelili za crnogorski jezik, predstavlja sigurnost i zaštitu od negiranja i posvajanja, ali i od nepotrebnog karikiranja i arhaizovanja, ocenila je profesorka Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Rajka Glušica.

Glušica je agenciji MINA rekla da taj kod predstavlja crnogorsku varijantu zajedničkog standardnog policentričnog srpskohrvatskog jezika, što, kako smatra, predstavlja pravedno i racionalno rešenje.

- Nakon dodeljivanja kodova srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku, nije bilo apsolutno nikakvog opravdanja da se međunarodni kod, po istom principu, ne dodeli i crnogorskom jeziku - ocenila je Glušica, preneo je portal RTCG.

Kako smatra, traženje iz Vašingtona da se podastru lingvistički dokazi koji bi uverili njihove stručnjake da su crnogorski i srpski različiti jezici (isto važi i za bosanski i hrvatski) bilo je samo opravdanje za odbijanje zahteva Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević".

- A pokušaj iznalaženja razlika i dokazivanja u tom smeru više je nego smešan - dodala je Glušica.

Prema njenim rečima, opštepoznato je da nema lingvističkih činjenica koje bi dokazale da se radi o različitim jezicima.

- Radi se o četiri varijante jednog policentričnog standardnog jezika i skoro sto postotna razumljivost govornika standardnih varijanti to potvrđuje - kazala je Glušica.

Ona pojašnjava da varijante imaju svoje specifičnosti, normative, različita imena i veoma veliku simboličku funkciju u nacionalnoj identifikaciji. Kako je rekla Glušica, Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević”, strpljivo je istrajavala u svom zahtevu i sačekala da se steknu i politički uslovi za pozitivan odgovor iz Vašingtona.

Ona je ocenila da je međunarodni kod za jezik veoma važan za crnogorsku kulturu, naročito u bibliotečkoj delatnosti u sistematizaciji, katalogizovanju i klasifikovanju knjiga i bibliotečke građe, u Crnoj Gori i u svetu.

- Sve ono što pripada crnogorskoj književnosti, izdavaštvu, kulturi, a obrađuje se u bibliotečkim fondovima i sistemima biće označeno međunarodnim kodom CRN ili Montenegrin što je za jedni brojčano malu populaciju, njenu kulturu, književnost, izdavaštvo, jezik i opstanak od presudnog značaja - objasnila je Glušica.

Time se, prema njenim rečima, Crna Gora i crnogorsko ime upisuju u veliku bibliotečku knjigu sveta.

Kako je rekla Glušica, crnogorski jezik nije varijanta srpskog jezika već standardnog srpskohrvatskog kao što su to i srpski, bosanski i hrvatski. Vašington je, kaže, dodelio posebne kodove varijantama jednog policentričnog jezika, što nije pogrešno i nije presedan.

- Za naše prilike to je najbolje rešenje, u vremenu balkanskih nacionalizama i ksenofobije svaki narod ima svoju državu i nacionalno ime za jezik - smatra Glušica.

Ona se, kako dodaje, nada da će to smanjivati asimilatorske pretenzije i aroganciju većih i moćnijih, ali i strah i komplekse manjih.

- Kakvu ćemo jezičku i kulturnu politiku voditi zavisi od nas samih, naše mudrosti i sposobnosti - zaključila je Glušica.

#Crna Gora

#Filološki fakultet

#Jezik

'